Arteriovenska malformacija mozga: simptomi i liječenje

Ukratko

Šta je arteriovenska malformacija mozga?

Arteriovenska malformacija mozga (AVM) je klupko nepravilnih krvnih sudova. U njemu arterije krv direktno ulijevaju u vene, bez kapilara između njih. AVM nije tumor ni rak, ali može izazvati krvarenje.

Kapilare inače usporavaju krv prije nego što stigne u vene. U AVM, međutim, arterijska krv pod visokim pritiskom direktno udara u vene tankog zida. Te vene se s vremenom mogu rastegnuti, a neke na kraju puknu.

AVM mozga ima manje od 1 na 100 ljudi, a većina je nosi od rođenja. Simptomi se ipak obično javljaju kod mlađih odraslih, najčešće između 20. i 40. godine.

Ilustracija nervnih ćelija mozga koje arteriovenska malformacija može lišiti kiseonika — Nervnim ćelijama mozga treba stalan dotok krvi bogate kiseonikom. Pored AVM krv umjesto toga juri mimo njih u vene.

Od kojih dijelova se sastoji AVM?

Svaka AVM ima iste osnovne dijelove. Njihova veličina i položaj određuju i koliko će liječenje biti rizično.

Dovodne arterijeDovode krv pod visokim pritiskom u klupko
NidusSamo klupko; njegova veličina utiče na stepen
Drenažne veneOdvode krv prema površini ili u dubinu mozga
AneurizmeIspupčenja na dovodnim arterijama ili u nidusu povećavaju rizik od krvarenja
Okolni mozakMože dobijati premalo krvi, takozvani efekat „krađe“
PoložajPodručja za pokret, govor ili vid smatraju se funkcionalno važnim (elokventnim)

Počnite od onoga što ste primijetili

Koji simptom vas dovodi ovdje?

Prvo izaberite promjenu koju ste vi ili vaša porodica primijetili. Svaki link zatim objašnjava kako je AVM može izazvati.

01Nagla glavobolja ili krvarenje u mozguNajčešći prvi znak, često s povraćanjem ili pospanošću
02Epileptički napadDrugi najčešći prvi znak, često kod mlađih odraslih
03Glavobolje koje se stalno vraćajuPonekad na istom mjestu, ponekad slične migreni
04Slabost, utrnulost, promjene vida ili govoraTegobe koje polako napreduju zbog pritiska ili slabog dotoka krvi
05Slučajno otkrivena AVMBez simptoma, ali s odlukom koju treba donijeti

Simptomi

Arteriovenska malformacija mozga: simptomi

Mnoge AVM godinama ne izazivaju simptome. Kada ih izazovu, dva najčešća prva znaka su krvarenje i epileptički napadi.

Prvi znak često dolazi naglo. Otprilike polovina pacijenata za svoju AVM prvi put sazna zbog krvarenja. Kod drugih do dijagnoze dovedu epileptički napad ili tegobe koje polako napreduju.

Krvarenje u mozgu

Krvarenje iz AVM izaziva naglu glavobolju, često s povraćanjem, slabošću, zbunjenošću ili pospanošću. Tačni znakovi zavise od toga gdje se krv nakupi.

Krvarenja iz AVM obično su manja od pucanja aneurizme. Ipak, svako krvarenje nosi rizik smrti od oko 10-20% i sličan rizik trajne invalidnosti. Nakon prvog krvarenja godišnji rizik novog raste, posebno u prvoj godini.

Epileptički napadi

Napadi su drugi najčešći prvi znak AVM. Mogu, na primjer, početi trzanjem jedne šake ili lica ili se proširiti u napad cijelog tijela.

Prvi epileptički napad kod odrasle osobe uvijek traži magnetnu rezonancu. Kada se napadi nastave uprkos lijekovima, plan se oslanja i na principe hirurgije epilepsije. Uklanjanje AVM često poboljšava kontrolu napada.

Glavobolje koje se vraćaju

Glavobolje kod AVM vrlo su različite. Neke liče na migrenu, a druge se stalno vraćaju na isto mjesto.

Sama glavobolja, ipak, rijetko upućuje na AVM. Ljekari zato traže i druge znakove, poput epileptičkih napada ili šuma u glavi u ritmu pulsa.

Slabost, utrnulost, promjene vida ili govora

AVM može okolnom moždanom tkivu oduzimati krv ili ga pritiskati. Zbog toga se tegobe razvijaju polako, tokom mjeseci:

slabost ili utrnulost jedne strane tijela;
gubitak dijela vidnog polja;
otežan govor ili razumijevanje govora;
problemi s pamćenjem ili koncentracijom;
nespretnost i vrtoglavica, kada AVM leži u malom mozgu ili moždanom stablu.

Ove spore promjene mogu se popraviti nakon liječenja, posebno kada tim reaguje rano.

Slučajno otkrivena AVM

Sve više AVM otkriva se na snimcima urađenim iz drugih razloga. Udio AVM otkrivenih prije bilo kakvog krvarenja posljednjih decenija gotovo se udvostručio.

AVM bez simptoma traži mirnu, a ne brzopletu odluku. Dio o studiji ARUBA ispod objašnjava zašto.

Ko dobija AVM mozga?

Muškarci i žene dobijaju AVM jednako često, a AVM se javlja kod svih etničkih grupa. Većina AVM nastaje sporadično, ali nasljedna hemoragijska teleangiektazija (HHT) povećava vjerovatnoću da je osoba ima.

Može li trudnoća uticati na AVM?

Da. Trudnoća povećava volumen krvi i pritisak, pa neke žene primijete nove ili jače tegobe. Može povećati i vjerovatnoću krvarenja, pa pomaže planiranje unaprijed s neurohirurgom.

Pitanja u ovoj fazi

Da li je AVM mozga nasljedna?

Obično nije. Većina AVM javlja se bez porodične historije. Ipak, ljudi s HHT imaju veću vjerovatnoću AVM, pa ih ljekari često pregledaju.

Može li AVM nestati sama od sebe?

Gotovo nikada. Spontano zatvaranje dešava se samo rijetko, pa se na njega ne može računati. Neke AVM se, štaviše, s godinama polako povećavaju.

Može li AVM izazvati probleme s pamćenjem ili promjene ličnosti?

Može, uglavnom nakon krvarenja ili kada AVM oduzima krv okolnim dijelovima mozga. Liječenje i rehabilitacija tada mogu pomoći da se te promjene poprave.

Ne odgađajte

Kada otići ljekaru

Većina glavobolja ima druge uzroke. Ipak, neki znakovi traže brz pregled, a neki i hitnu pomoć.

Zakažite pregled kod ljekara ako primijetite:

glavobolje koje se stalno vraćaju na isto mjesto;
šum u glavi u ritmu pulsa;
slabost, utrnulost ili gubitak vida koji polako napreduju;
AVM ili HHT u porodici;
AVM otkrivenu na snimku, čak i bez simptoma.

Odmah pozovite hitnu pomoć (u BiH 124, u EU 112) ako imate:

naglu, jaku glavobolju;
prvi epileptički napad;
naglu slabost, utrnulost ili gubitak govora;
zbunjenost, nesvjesticu ili neobičnu pospanost;
povraćanje uz ukočen vrat.

U hitnoj službi CT za nekoliko minuta pokazuje krvarenje. Zatim magnetna rezonanca i kateterska angiografija prikazuju samu AVM.

Ako je krvarenje došlo iz ispupčene arterije, pročitajte o aneurizmi mozga. Za krvarenje iz krhkih krvnih sudova oko suženih arterija pogledajte stranicu o operaciji bolesti moyamoya.

Stepenovanje

Spetzler-Martin stepen: kako hirurzi procjenjuju AVM

Prije izbora liječenja hirurzi svakoj AVM određuju stepen. Spetzler-Martin skala sabira bodove za tri osobine, pa veći zbir znači veći hirurški rizik.

Veličina nidusa: ispod 3 cm = 1 bod, 3-6 cm = 2 boda, preko 6 cm = 3 boda
Funkcionalno važno područje: područja za pokret, osjet, govor ili vid, kao i talamus, hipotalamus i moždano stablo = 1 bod
Duboka venska drenaža: bilo kakva drenaža u duboke vene = 1 bod

Stepen	Šta obično znači	Uobičajen pristup
Stepen I-II (1-2 boda)	Mala, često blizu površine i dalje od ključnih područja	Operacija je često izliječi uz nizak rizik; radiohirurgija odgovara malim, dubokim AVM
Stepen III (3 boda)	Mješovita grupa: mala, ali duboka, ili velika, ali površinska	Plan po mjeri, često kombinacija embolizacije, operacije ili radiohirurgije
Stepen IV-V (4-5 bodova)	Velika, duboka ili unutar ključnog dijela mozga	Operacija nosi visok rizik; timovi često prate, osim ako se krvarenje ponavlja ili ispadi rastu
Stepen VI	Smatra se neoperabilnom	Praćenje, a liječenje samo zbog određenih problema

Mnogi timovi koriste i dopunsku skalu. Prema njoj hirurški rizik smanjuju mlađa dob, ranije krvarenje i kompaktan nidus.

Šta znači AVM 3. stepena?

AVM 3. stepena po Spetzler-Martin skali ima 3 boda. Može, međutim, biti mala i duboka ili velika i površinska, pa se rizik jako razlikuje. Timovi zato plan za svaku takvu AVM prave po mjeri.

Mogućnosti liječenja

Liječenje AVM mozga: operacija, embolizacija, radiohirurgija ili praćenje?

Cilj liječenja je ukloniti ili zatvoriti cijeli nidus, jer djelimično liječena AVM i dalje može krvariti. Tim zato za svaku AVM bira jednu metodu ili postepenu kombinaciju.

Mogućnost	Kako djeluje	Kada je timovi biraju	Zaštita od krvarenja	Glavni kompromis
Mikrohirurško uklanjanje	Kroz kraniotomiju hirurg zatvara dovodne arterije, uklanja nidus, a drenažnu venu presijeca posljednju	AVM stepena I-II i odabrane AVM stepena III; AVM s velikim krvnim ugruškom	Odmah, kada angiografija potvrdi potpuno uklanjanje	Otvorena operacija; rizik raste sa stepenom i položajem
Endovaskularna embolizacija	Kateter dovodi tečnost nalik ljepilu koja zatvara dovodne arterije i dijelove nidusa	Uglavnom prije operacije ili radiohirurgije; samostalno samo kod nekih malih AVM	Samo kada se AVM potpuno zatvori	Rizik od moždanog udara ili krvarenja; sama djelimična embolizacija ne štiti
Stereotaksijska radiohirurgija	Usmjereno zračenje polako zadebljava zidove krvnih sudova dok se nidus ne zatvori	Male AVM, obično ispod oko 3 cm, duboko u mozgu ili u ključnim područjima	Odložena: zatvaranje traje 1-3 godine, a rizik od krvarenja ostaje do tada	Promjene od zračenja u okolnom mozgu; slabiji učinak kod velikih AVM
Praćenje (liječenje lijekovima)	Lijekovi protiv napada, kontrola krvnog pritiska i redovna snimanja	Mnoge AVM koje nisu krvarile, posebno visokog stepena ili kod starijih pacijenata	Nema je; prirodni rizik se nastavlja	Godišnji rizik od krvarenja cijeli život

Nakon krvarenja tim ponekad prvo ukloni veliki krvni ugrušak, a AVM liječi sedmicama kasnije. Ponekad, međutim, hirurg ugrušak i AVM uklanja zajedno.

Može li se AVM mozga izliječiti?

Da, ako nestane cijeli nidus. Potpuno hirurško uklanjanje AVM liječi odmah, a radiohirurgija male AVM može izliječiti za 1-3 godine. Izlječenje na kraju potvrđuje angiografija.

AVM bez krvarenja

Liječiti ili pratiti AVM bez krvarenja? Šta je pokazala studija ARUBA

Za AVM koja nikada nije krvarila ne postoji jednostavan odgovor. ARUBA, jedina randomizirana studija, dala je prednost praćenju, ali njena ograničenja drže raspravu otvorenom.

ARUBA je poredila samo liječenje lijekovima s liječenjem lijekovima uz operaciju, embolizaciju ili radiohirurgiju. Nakon oko 33 mjeseca moždani udar ili smrt imalo je 10,1% pacijenata u prvoj grupi, naspram 30,7% uz zahvat. Duže praćenje pokazalo je sličnu razliku.

Praćenje je, međutim, obuhvatilo samo nekoliko godina doživotnog rizika. Osim toga, većina liječenih pacijenata imala je embolizaciju ili radiohirurgiju, a ne operaciju.

Kako se odluka donosi u praksi

Zbirni podaci pokazuju da AVM bez krvarenja krvari s oko 2,2% godišnje. Uz takvu stalnu stopu vjerovatnoća krvarenja tokom 20 godina dostiže otprilike jedan prema tri.

Mnogi centri zato prate AVM visokog stepena koje nisu krvarile. Za male AVM niskog stepena kod mladih pacijenata ipak i dalje nude operaciju. Na odluku utiču:

vaša dob i godine rizika koje su pred vama;
stepen i položaj AVM;
osobine visokog rizika: dubok položaj, samo duboka venska drenaža ili aneurizma na dovodnoj arteriji;
vaše lične vrijednosti: rizik zahvata danas naspram doživotnog rizika.

Poređenje

AVM, aneurizma, kavernom ili fistula: u čemu je razlika?

Ove četiri promjene krvnih sudova često se miješaju, iako se ponašaju vrlo različito. Zato vrsta određuje i rizik i liječenje.

Stanje	Šta je	Protok krvi	Tipičan prvi znak	Glavni načini liječenja
AVM mozga	Klupko arterija i vena bez kapilara	Brz, pod visokim pritiskom	Krvarenje ili napad kod mlade odrasle osobe	Operacija, embolizacija, radiohirurgija ili praćenje
Aneurizma mozga	Ispupčenje na zidu jedne arterije	Arterijski pritisak unutar kesice	Nagla, vrlo jaka glavobolja ako pukne	Klipsovanje, embolizacija, flow diverter ili praćenje
Kavernom	Nakupina malih, propusnih šupljina ispunjenih krvlju	Vrlo spor, nizak pritisak	Epileptički napad ili malo krvarenje	Praćenje ili operacija; radiohirurgija samo u odabranim slučajevima
Duralna arteriovenska fistula	Direktna veza arterije i vene u ovojnici mozga	Brz, u venu ili venski sinus	Pulsirajući šum u uhu, smetnje oka ili krvarenje	Embolizacija, hirurško prekidanje veze ili radiohirurgija

Ukratko, AVM se izdvaja po nidusu unutar mozga i brzom protoku kroz njega.

Pacijenti iz BiH

Dolazak u Istanbul iz Bosne i Hercegovine

Liječenje AVM koja nije krvarila obično je planirano, pa putovanje možete pripremiti bez žurbe. Krvarenje iz AVM, nasuprot tome, traži pomoć u najbližoj bolnici, a ne let.

Direktni letovi iz Sarajeva do Istanbula traju otprilike dva sata. O danu povratnog leta odlučuje hirurg na kontrolnom pregledu. Prema objavljenim smjernicama za putnike, let nakon otvorene operacije mozga obično se odgađa otprilike 7 dana.

Prije odlaska zatražite otpusno pismo i kopije snimaka (CD/DVD). Kontrolne snimke i angiografiju zatim planirate s neurologom ili neurohirurgom u BiH.

Viza i zdravstveno osiguranje

Državljanima BiH s običnim pasošem viza nije potrebna do 90 dana u periodu od 180 dana. Pravila provjerite prije puta. Ako putujete s pasošem druge države, provjerite pravila za taj pasoš.

Prije puta provjerite sa svojim zavodom zdravstvenog osiguranja ili osiguravajućim društvom šta pokriva liječenje u inostranstvu. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) ne važi u Turskoj. Više o vizi i dokumentima nudi naš vodič o neurohirurgiji u Turskoj.

Vaš put liječenja

Od dijagnoze do oporavka

Liječenje prolazi kroz četiri koraka. Svaki korak odgovara na jedno pitanje, od izgleda AVM do oporavka.

01 Dijagnoza
02 Planiranje
03 Liječenje
04 Oporavak

KORAK 01

Dijagnoza: mapiranje AVM

Prvo CT ili magnetna rezonanca pokazuju AVM i eventualno krvarenje. Zatim kateterska angiografija (DSA) prikazuje svaku dovodnu arteriju i drenažnu venu, pa ostaje zlatni standard.

Magnetna rezonanca prikazuje nidus, staro krvarenje i mozak oko njega.
Funkcionalna MR i traktografija pronalaze područja za pokret i govor blizu AVM.
Kateterska angiografija prikazuje protok, vensku drenažu i eventualnu aneurizmu na dovodnim arterijama.

Može li se AVM dijagnosticirati samo magnetnom rezonancom?

Magnetna rezonanca je obično jasno prikazuje. Za planiranje liječenja ipak je potrebna kateterska angiografija, jer samo ona detaljno pokazuje obrazac protoka.

KORAK 02

Planiranje: izbor najsigurnijeg puta

Zatim tim određuje stepen AVM i njen prirodni rizik poredi s rizikom svake metode. Kod većih AVM plan može kombinovati korake, na primjer embolizaciju prije operacije.

Za ovu odluku potreban je tim koji može ponuditi operaciju, embolizaciju i radiohirurgiju. U suprotnom izbor može određivati dostupni alat, a ne sama AVM.

KORAK 03

Liječenje: uklanjanje ili zatvaranje nidusa

Tokom operacije hirurg radi pod mikroskopom uz neuronavigaciju. Pri tome je redoslijed važan: prvo se zatvaraju dovodne arterije, zatim se uklanja nidus, a drenažna vena ide posljednja.

Angiografija tokom ili nakon operacije potvrđuje da nije ostao nijedan dio nidusa. Kod radiohirurgije, nasuprot tome, tim cilja nidus u jednoj seansi, često bez noćenja u bolnici.

Operacija se obavlja u jednoj od bolnica u Istanbulu; u kojoj tačno, saznat ćete na pregledu.

Da li je operacija AVM opasna?

Nosi stvarne rizike, prije svega krvarenje i novu slabost ili smetnje govora. Rizik najviše zavisi od stepena, pa AVM niskog stepena nose mnogo manji rizik od onih visokog stepena.

KORAK 04

Oporavak i kontrole

U praksi prof. Albayraka pacijenti nakon planirane operacije mozga provedu 1-2 dana u intenzivnoj njezi. Nakon toga slijede 3-6 dana na odjelu prije otpusta.

Lijekovi protiv napada: mnogi pacijenti ih uzimaju još neko vrijeme, a o prestanku odlučuje neurolog.
Kontrola nakon operacije: angiografija potvrđuje izlječenje prije nego što se poglavlje zatvori.
Kontrola nakon radiohirurgije: snimanja magnetnom rezonancom nastavljaju se dok angiografija ne pokaže potpuno zatvaranje.

Koliko traje oporavak nakon operacije AVM?

Mnogi se lakšem svakodnevnom životu vraćaju nekoliko sedmica nakon planirane operacije. Oporavak nakon velikog krvarenja, međutim, traje mjesecima i često traži rehabilitaciju.

Šta se dešava nakon radiohirurgije AVM?

AVM se polako zatvara tokom 1-3 godine. Do tada rizik od krvarenja ostaje, pa nastavljate redovne kontrole magnetnom rezonancom. Potpuno zatvaranje na kraju potvrđuje angiografija.

Vaš hirurg

Hirurg za arteriovensku malformaciju u Istanbulu

Prof. dr. Serdar Baki Albayrak

Neurohirurg · vaskularna neurohirurgija

Operacija AVM traži strpljenje i red. Hirurg prvo zatvara dovodne arterije, a drenažnu venu posljednju, pa krv nikada ne ostane zarobljena pod pritiskom. Jednako je važno odlučiti kome operacija ne treba.

Završio je Medicinski fakultet Univerziteta Marmara (1998), a specijalizaciju iz neurohirurgije na Univerzitetu u Istanbulu (2004). Klinička usavršavanja prošao je na Univerzitetu u Helsinkiju (2006-2007) i na Harvard Medical School, Brigham and Women's Hospital (2007-2008).

Ima certifikate ECFMG i EANS. Konsultacija se održava na engleskom ili turskom jeziku, pa prevodioca dogovorite unaprijed. Operacija se obavlja u jednoj od bolnica u Istanbulu; u kojoj tačno, saznat ćete na pregledu.

27+godina

5.000+operacija

64zemlje

33publikacije

Podaci iz profesionalnog profila prof. Albayraka, septembar 2026. Pogledajte potpun spisak publikacija.

Zakažite pregled

Česta pitanja

Najčešća pitanja o AVM mozga

Koliko je opasna AVM mozga?

AVM koja nije krvarila u prosjeku krvari s oko 2% godišnje. Nakon prvog krvarenja ta se stopa, međutim, otprilike udvostruči. Svako krvarenje nosi i rizik smrti od 10-20%.

Koliki je životni vijek s AVM mozga?

Nakon potpunog uklanjanja ili zatvaranja većina ljudi može očekivati normalan životni vijek. Bez liječenja, nasuprot tome, izgledi zavise od godišnjeg rizika krvarenja i od toga kako svako krvarenje pogodi mozak.

Mogu li i djeca imati AVM mozga?

Da, a krvarenje je često prvi znak. Djeca imaju pred sobom mnogo godina rizika, pa timovi češće biraju liječenje. Djecu prate i duže, jer se AVM nakon operacije u ranoj dobi može vratiti; pogledajte stranicu o dječijoj neurohirurgiji.

Koji ljekar liječi AVM mozga?

Liječenje obično vodi vaskularni neurohirurg, zajedno s intervencijskim neuroradiologom i timom za radiohirurgiju. Prof. dr. Serdar Baki Albayrak je neurohirurg u Istanbulu čija praksa obuhvata i operacije AVM mozga.

Od čega zavisi cijena liječenja u Istanbulu, objašnjava naš vodič o cijeni operacije mozga u Turskoj.

Naučne publikacije prof. Albayraka

Recenzirani naučni članci o cerebrovaskularnoj mikrohirurgiji čiji je koautor prof. dr. Serdar Baki Albayrak. Linkovi vode na PubMed (na engleskom), a potpun spisak od 33 publikacije nalazi se na njegovom profilu.

Microsurgical management of pineal region lesions: personal experience with 119 patientsSurgical Neurology, 2008 · koautor
Microneurosurgical management of middle cerebral artery bifurcation aneurysmsSurgical Neurology, 2007 · koautor
Microneurosurgical management of proximal middle cerebral artery aneurysmsSurgical Neurology, 2007 · koautor

Službene informacije (dijelom na engleskom)

National Institute of Neurological Disorders and Stroke. Arteriovenous Malformations (AVMs).
UK Civil Aviation Authority. Surgical conditions: guidance for health professionals.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske. Visa Information for Foreigners.

Ova stranica pruža opće medicinske informacije i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Za dijagnozu i odluku o liječenju potreban je lični pregled kod vašeg ljekara.

Posljednje ažuriranje: 14. oktobar 2026. Urednik stranice: klinika prof. dr. Serdara Bakija Albayraka, [email protected].

Planirajte liječenje AVM u Istanbulu

Zakažite pregled kod prof. dr. Serdara Bakija Albayraka. Tim klinike zatim vas vodi kroz svaki korak posjete.