Duralna arteriovenska fistula (DAVF): simptomi, liječenje

Ukratko

Šta je duralna arteriovenska fistula?

Duralna arteriovenska fistula (DAVF) je nenormalan spoj između arterije i vene. Nalazi se u duri, tvrdoj ovojnici koja prekriva mozak. Zato arterijska krv teče direktno u venu ili venski sinus i zaobilazi kapilare.

Za razliku od arteriovenske malformacije (AVM) mozga, DAVF nema splet krvnih sudova unutar mozga. Većina ovih fistula nastaje u odrasloj dobi, obično između 50. i 60. godine, a ne prije rođenja.

Ključno pitanje je kuda krv iz fistule otiče. Ako teče unazad u vene na površini mozga, fistula postaje opasna. S druge strane, odvod koji ostaje unutar sinusa obično je bezazlen.

Ilustracija krvnih sudova mozga s označenim područjem povišenog venskog pritiska kod duralne arteriovenske fistule — Mozak i njegovi krvni sudovi. Rizična DAVF povećava pritisak u venama na površini mozga.

Gdje nastaju duralne fistule?

Većina DAVF leži uz neki veliki venski sinus. Mjesto fistule pri tome određuje simptome, kao što pokazuje lista ispod.

Transverzalni i sigmoidni sinusIza uha; najčešće mjesto; pulsirajući šum
Kavernozni sinusIza oka; crveno, ispupčeno oko i dvoslike
TentorijIspod stražnjeg dijela mozga; često otiče u vene mozga
Prednja lobanjska jamaIznad nosa; često otiče u vene mozga
Gornji sagitalni sinusDuž sredine tjemena; glavobolja, zamućen vid, napadi
Spinalna duraPoseban tip koji polako slabi noge

Počnite od onoga što ste primijetili

Koji vas je simptom doveo ovdje?

Prvo izaberite promjenu koju ste primijetili. Svaki link zatim objašnjava kako je duralna fistula može izazvati.

01Šum u uhu u ritmu srcaPulsirajući šum, obično u jednom uhu
02Crveno, ispupčeno oko ili dvoslikeZnaci fistule blizu kavernoznog sinusa
03Glavobolja ili zamućen vidZnaci povišenog pritiska unutar lobanje
04Slabije pamćenje, zbunjenost ili nesiguran hodPolagano pogoršanje zbog zastoja krvi u venama mozga
05Naglo krvarenje u mozgu ili epileptički napadNajozbiljniji način na koji se DAVF pokazuje

Simptomi

Simptomi duralne arteriovenske fistule

Simptomi zavise od dvije stvari: gdje fistula leži i kuda krv iz nje otiče. Neki ljudi nemaju nikakve tegobe, dok drugi prvo primijete šum, promjenu na oku ili krvarenje.

Važne su dvije vrste simptoma. Blagi simptomi, poput šuma u uhu ili crvenila oka, nastaju zbog pojačanog protoka kroz sinus. Agresivni simptomi, poput krvarenja ili novih neuroloških ispada, nastaju zbog preopterećenih vena mozga.

Pulsirajući šum u uhu

Pulsirajući šum u uhu je šuštanje koje kuca u ritmu pulsa, obično u jednom uhu. To je i najčešći simptom DAVF, tipičan za fistule iza uha.

Ljekar ponekad čuje isti šum stetoskopom. Ipak, izazivaju ga i druga stanja, na primjer glomus jugulare tumor ili suženje venskog sinusa.

Važna je i promjena šuma. Ako šum naglo prestane, odvod krvi se možda preusmjerio prema mozgu, pa je nova angiografija opravdana.

Crveno, ispupčeno oko ili dvoslike

Fistula blizu kavernoznog sinusa potiskuje krv nazad u vene oka. Zbog toga se mogu javiti ovi znaci:

crveno, otečeno oko;
ispupčeno oko;
dvoslike;
bol u oku ili porast očnog pritiska;
zamućen vid ili slabljenje vida.

Ljekari ovo često zovu indirektnom karotidno-kavernoznom fistulom. Vid može stradati, pa ovakve fistule traže brzu obradu.

Glavobolja i zamućen vid

Kada fistula preoptereti veliki sinus, krv iz mozga ne može dobro oticati. Zbog toga raste pritisak unutar lobanje.

Taj pritisak izaziva glavobolju, mučninu i zamućen vid zbog otoka optičkog nerva (edem papile). Zato ovi znaci traže i pregled oka i snimanje mozga.

Problemi s pamćenjem, mišljenjem i hodom

Dugotrajni zastoj krvi u venama može polako oštetiti mozak. Neki pacijenti tako razviju slabije pamćenje, zbunjenost, pad nalik demenciji, parkinsonizam ili nesiguran hod.

Važno je da se ove promjene često poprave nakon zatvaranja fistule. Zato ljekari misle na DAVF kada pamćenje brzo slabi bez jasnog uzroka.

Krvarenje u mozgu ili epileptički napadi

Krvarenje nastaje kada pukne preopterećena vena na površini mozga. Tada izaziva naglu glavobolju i novu slabost, utrnulost ili smetnje govora.

Mogu se javiti i epileptički napadi i simptomi nalik moždanom udaru. Zato svaka DAVF koja otiče u vene mozga traži stručnu obradu, i prije nego što prokrvari.

Šta uzrokuje DAVF?

Većina duralnih fistula nema jasan uzrok. Ipak, mnoge izgleda nastaju nakon suženja ili tromboze venskog sinusa.

tromboza venskog sinusa;
povreda glave ili ranija operacija mozga;
infekcija ili tumor blizu sinusa;
nasljedni poremećaji zgrušavanja krvi, poput faktora V Leiden.

Da li je DAVF isto što i AVM?

Nije. AVM mozga ima splet krvnih sudova (nidus) unutar mozga i obično nastaje prije rođenja. DAVF se, s druge strane, nalazi u duri, nema nidus i obično nastaje u odrasloj dobi.

O drugim promjenama na krvnim sudovima pročitajte na stranicama o aneurizmi mozga i kavernomu mozga.

Pitanja u ovoj fazi

Da li je pulsirajući šum u uhu uvijek znak duralne fistule?

Nije. Pulsirajući šum izazivaju mnoga stanja, a DAVF je samo jedno od njih. Ipak, nov pulsirajući šum, posebno uz glavobolju ili promjene vida, traži snimanje krvnih sudova.

Može li se duralna fistula zatvoriti sama?

Ponekad može, jer se neke fistule same zatvore ugruškom. Ipak, to niko ne može predvidjeti, a promjena simptoma može značiti i da je odvod krvi postao opasniji.

Ne odgađajte

Kada se javiti ljekaru

Većina šumova u uhu ima bezazlen uzrok. Ipak, neki obrasci traže pregled, a nekoliko njih hitnu pomoć.

Zakažite pregled kod ljekara ako primijetite:

nov pulsirajući šum u jednom uhu;
crvenilo ili ispupčenje oka koje ne prolazi;
glavobolju uz zamućen vid;
probleme s pamćenjem ili hodom koji se pogoršavaju tokom sedmica.

Odmah pozovite hitnu pomoć (u BiH 124, u EU 112) ako se javi:

nagla, jaka glavobolja;
nagla slabost, utrnulost ili gubitak govora;
epileptički napad;
nagli gubitak vida ili bolno, crveno i ispupčeno oko.

Uredan CT ili MR ne isključuje uvijek DAVF, jer se male fistule mogu sakriti na rutinskim snimcima. Zato, kada simptomi odgovaraju, konačan odgovor daje kateterska angiografija.

Klasifikacija

Klasifikacija po Bordenu i Cognardu: koje su DAVF opasne?

Ljekari duralne fistule svrstavaju prema tome kako krv otiče na angiografiji. Prije svega traže kortikalnu vensku drenažu: krv koja teče unazad u vene na površini mozga.

Tip po Bordenu (Cognard)	Kuda krv otiče	Povratni tok u vene mozga	Godišnji rizik od krvarenja ili novog ispada	Uobičajen plan
Tip I (Cognard I, IIa)	U venski sinus (IIa: povratni tok samo unutar sinusa)	Ne	Vrlo nizak, oko 0-0,6%	Liječiti samo simptome koji smetaju; nova provjera ako se simptomi promijene
Tip II (Cognard IIb, IIa+b)	U sinus, uz povratni tok u vene mozga	Da	Oko 1,5% ako je otkrivena slučajno ili zbog šuma; oko 7,5% nakon krvarenja ili novog ispada	Liječiti; hitno nakon krvarenja ili ispada
Tip III (Cognard III, IV)	Direktno u vene mozga; tip IV ima i jako proširenu venu	Da	Kao kod tipa II; veći uz proširenu venu	Liječiti; hitno nakon krvarenja ili ispada
Cognard V	U vene oko kičmene moždine	Da, prema kičmenoj moždini	Postepeno oštećenje kičmene moždine kod otprilike polovine	Liječenje se preporučuje

Ovi podaci potiču iz studija prirodnog toka bolesti, koje uzimaju u obzir i prve simptome. U prvoj seriji pacijenata na kojoj je klasifikacija nastala, krvarenjem se pokazalo 40% fistula tipa III i 65% fistula tipa IV.

Šta za mene znači kortikalna venska drenaža?

To znači da arterijska krv teče unazad u vene na površini mozga. Te tanke vene ne podnose takav pritisak, pa mogu oteći, propuštati ili puknuti. Zato ljekari obično preporučuju liječenje kada je vide.

Mogućnosti liječenja

Liječenje duralne arteriovenske fistule

Cilj liječenja je zatvoriti fistulu tačno na mjestu gdje se arterija spaja s venom. Zato, kada vene mozga primaju povratni tok, prvo treba zaustaviti taj tok.

Metoda	Kako djeluje	Kome najviše odgovara	Kada počinje zaštita	Nedostatak
Transarterijska embolizacija	Kroz arteriju tečno sredstvo ispunjava mjesto fistule i početak vene	Većini duralnih fistula; u mnogim centrima prvi izbor	Odmah, ako je zatvaranje potpuno	Sredstvo mora doći do venske strane; na nekim mjestima prijeti kranijalnim nervima
Transvenska embolizacija	Kroz venu spirale ili tečno sredstvo zatvaraju oboljeli dio sinusa	Dijelovima sinusa koje mozak više ne koristi, kao kod mnogih fistula kavernoznog sinusa	Odmah	Moguća samo ako normalni mozak ne otiče kroz taj dio
Mikrohirurško prekidanje	Kroz kraniotomiju hirurg klipsuje i presijeca drenažnu venu tamo gdje napušta duru	Fistulama iznad nosa ili na tentoriju; slučajevima do kojih kateter ne dopire	Odmah; obično izliječi fistulu	Otvorena operacija s pristupom prilagođenim mjestu fistule
Stereotaksijska radiohirurgija	Usmjereno zračenje polako zatvara fistulu	Fistulama niskog rizika sa simptomima koji smetaju, ili ostatku nakon drugog liječenja	Nakon 1-3 godine	Prespora za rizične fistule
Praćenje	Redovne kontrole i nova angiografija ako se simptomi promijene	Fistulama tipa I bez simptoma koji smetaju	Nema zaštite	Simptomi koji se pojave, promijene ili nestanu traže novu provjeru

Samo podvezivanje arterija koje hrane fistulu ne djeluje, jer fistula brzo dobije nove arterije. Zato svaka metoda mora zatvoriti mjesto fistule ili početni dio drenažne vene.

U iskusnim centrima sama embolizacija zatvara većinu duralnih fistula. Hirurgija, s druge strane, ostaje pouzdano rješenje za fistule iznad nosa i na tentoriju.

Može li se duralna arteriovenska fistula izliječiti?

Može. Potpuno zatvaranje mjesta fistule znači izlječenje, bilo da se postigne embolizacijom, operacijom ili radiohirurgijom. Nakon toga kontrolna angiografija potvrđuje rezultat.

Srodne fistule

Spinalna DAVF i karotidno-kavernozna fistula

Dvije srodne fistule ponašaju se drugačije. Zato traže vlastite pretrage i vlastiti plan liječenja.

Spinalna duralna arteriovenska fistula

Spinalna DAVF nastaje u ovojnici korijena kičmenog nerva. Ona zagušuje vene kičmene moždine. Zbog toga se tokom mjeseci polako javljaju slabost nogu, utrnulost i problemi s mokrenjem.

Magnetna rezonanca često pokaže otečenu kičmenu moždinu, a spinalna angiografija zatim pronađe fistulu. Embolizacija ili operacija obično zaustavi pogoršanje, pa je rana dijagnoza važna.

Karotidno-kavernozna fistula

Karotidno-kavernozna fistula spaja sistem karotidne arterije s kavernoznim sinusom iza oka. Direktni tipovi često nastaju nakon povrede glave i imaju brz protok. Indirektni tipovi, nasuprot tome, rastu polako, kao i druge duralne fistule.

Oba tipa mogu ugroziti vid. Zato crveno, ispupčeno oko uz dvoslike traži brzo snimanje.

Putovanje

Dolazak u Istanbul iz Bosne i Hercegovine

Liječenje DAVF koja nije krvarila obično je planirano, pa put možete pripremiti bez žurbe. Ipak, nagla glavobolja, slabost ili napad traže hitnu pomoć tamo gdje jeste, a ne let.

Koliko ostati u Istanbulu

Saberite pregled, angiografiju ako je potrebna i samo liječenje. Nakon embolizacije mnogi pacijenti ostaju u bolnici jednu noć, a nakon otvorene operacije nekoliko dana. Tačno trajanje za vaš slučaj hirurg kaže na pregledu.

Kada možete letjeti kući

Direktni letovi iz Sarajeva do Istanbula traju otprilike dva sata. Ipak, datum povratka određuje ljekar nakon kontrolnog pregleda.

Nakon otvorene operacije mozga objavljene smjernice za putovanje avionom savjetuju razmak od oko 7 dana. Razlog je zrak koji ostaje u lobanji i na visini se širi.

Viza, osiguranje i praćenje kod kuće

Državljanima BiH s običnim pasošem viza nije potrebna do 90 dana u periodu od 180 dana. Pravila provjerite prije puta. Ako putujete s pasošem druge države, provjerite pravila za taj pasoš.

Prije puta provjerite sa svojim zavodom zdravstvenog osiguranja ili osiguravajućim društvom šta pokriva liječenje u inostranstvu. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) ne važi u Turskoj.

Prije odlaska zatražite otpusno pismo i kopije snimaka, uključujući angiografiju, na CD-u ili DVD-u. Kod kuće praćenje nastavljaju vaš porodični ljekar i neurolog u BiH, koji pomažu i oko kontrolne angiografije.

Više o tome piše naš vodič za neurohirurgiju u Turskoj. Pogledajte dijelove viza i pasoš, dokumenti i osiguranje i lista za provjeru prije puta.

Vaš put liječenja

Od dijagnoze do oporavka

Liječenje prolazi kroz četiri koraka. Prvo angiografija precizno prikazuje fistulu, a zatim usmjerava svaku sljedeću odluku.

01 Dijagnoza
02 Planiranje
03 Liječenje
04 Oporavak

KORAK 01

Dijagnoza: pronalaženje mjesta fistule

Sumnju često prvo pobude magnetna rezonanca i MR ili CT angiografija. Na primjer, mogu pokazati proširene vene, otok mozga ili staro krvarenje.

Ipak, kateterska angiografija (DSA) ostaje zlatni standard. Ona prikazuje svaku arteriju koja hrani fistulu, tačno mjesto fistule i smjer venskog odvoda.

Zašto mi treba kateterska angiografija ako MR pokazuje fistulu?

Samo angiografija pokazuje smjer i brzinu protoka krvi. Taj smjer određuje tip fistule, a tip određuje liječenje.

KORAK 02

Planiranje: izbor puta do fistule

Zatim tim proučava koje arterije hrane fistulu. Provjerava i da li mozak još otiče kroz zahvaćeni sinus. Ovi detalji odlučuju između arterijskog puta, venskog puta i operacije.

Kod fistule niskog rizika obično imate vremena da odmjerite mogućnosti. Nasuprot tome, fistula koja je krvarila ili izaziva nove ispade traži rano liječenje.

KORAK 03

Liječenje: zatvaranje spoja

Embolizacija se uglavnom izvodi u općoj anesteziji, kroz prepone ili ručni zglob. Tim zatim ubrizgava tečno sredstvo dok ono ne ispuni mjesto fistule i početak vene.

Kod operacije hirurg otvara mali koštani prozor iznad fistule i presijeca drenažnu venu na duri.

Da li embolizacija duralne fistule boli?

Ne boli, jer se obično izvodi u općoj anesteziji. Nakon zahvata neki ljudi nekoliko dana imaju glavobolju ili bol na mjestu uboda.

KORAK 04

Oporavak i praćenje

Nakon embolizacije mnogi pacijenti ostaju jednu noć na posmatranju i idu kući sljedeći dan. Otvorena operacija, s druge strane, traži nekoliko dana više u bolnici.

Zatim kontrolna angiografija, obično nakon nekoliko mjeseci, potvrđuje da fistula ostaje zatvorena.

Hoće li šum u uhu nestati nakon liječenja?

Obično hoće. Kada se fistula zatvori, pulsirajući šum često prestane u roku od nekoliko dana. Ipak, može se vratiti ako se dio fistule ponovo otvori, pa to javite svom timu.

Može li se DAVF vratiti nakon liječenja?

Može, uglavnom nakon nepotpunog zatvaranja ili kada nastane nova fistula. Zato je kontrolna angiografija važna, a svaki novi simptom traži novu provjeru.

Vaš hirurg

Liječenje duralne AV fistule u Istanbulu

Prof. dr. Serdar Baki Albayrak

Neurohirurg · hirurgija krvnih sudova mozga

Liječenje DAVF svodi se na jednu tačku: mjesto gdje se arterija ulijeva u venu. Zato najsigurniji put određuje detaljna angiografija. Tim zatim za tu tačku odmjerava embolizaciju i hirurško prekidanje.

Prof. Albayrak diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Marmara (1998), a specijalizaciju iz neurohirurgije završio je na Univerzitetu u Istanbulu (2004). Usavršavao se na Univerzitetu u Helsinkiju (2006-2007) i na Harvard Medical School, Brigham and Women's Hospital (2007-2008). Danas je profesor neurohirurgije u Istanbulu.

Ima certifikate ECFMG i EANS. Konsultacija se održava na engleskom ili turskom jeziku, pa prevodioca dogovorite unaprijed. Operacija se obavlja u jednoj od bolnica u Istanbulu; u kojoj tačno, saznat ćete na pregledu.

27+godina

5.000+operacija

64zemlje

33publikacije

Podaci iz profesionalnog profila prof. Albayraka, septembar 2026. Potpun spisak publikacija.

Zakažite pregled

Česta pitanja

Najčešća pitanja o duralnoj arteriovenskoj fistuli

Da li je duralna arteriovenska fistula opasna?

Zavisi od odvoda krvi. Fistule bez povratnog toka u vene mozga nose vrlo nizak rizik. Ipak, fistule s povratnim tokom mogu krvariti, posebno nakon prvog krvarenja, pa većina njih traži liječenje.

Koliko su česte duralne arteriovenske fistule?

Rijetke su i čine oko 10-15% svih vaskularnih malformacija unutar lobanje. Većina pacijenata dobije dijagnozu između 50. i 60. godine života.

Da li je DAVF nasljedna?

Nije, barem ne direktno. Ipak, nasljedni poremećaji zgrušavanja povećavaju sklonost trombozi sinusa, a time i nastanku duralne fistule.

Koji ljekar liječi duralne arteriovenske fistule?

Obično neurovaskularni tim: neurohirurg, intervencijski neuroradiolog i ponekad specijalista za radiohirurgiju. Prof. dr. Serdar Baki Albayrak je neurohirurg u Istanbulu koji liječi duralne fistule.

Naučne publikacije prof. Albayraka

Prof. dr. Serdar Baki Albayrak koautor je ovih recenziranih radova o mikrohirurgiji krvnih sudova mozga. Linkovi vode na PubMed (na engleskom), a potpun spisak od 33 publikacije nalazi se na njegovom profilu.

Microneurosurgical management of middle cerebral artery bifurcation aneurysmsSurgical Neurology, 2007 · koautor
Microneurosurgical management of distal middle cerebral artery aneurysmsSurgical Neurology, 2007 · koautor
Co-existence of bilateral fetal type posterior cerebral artery and the bilateral giant internal carotid artery aneurysms in an ataxic patientEuropean Journal of Radiology, 2012 · koautor

Službene informacije (dijelom na engleskom)

Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske. Visa information for foreigners.
UK Civil Aviation Authority. Surgical conditions: guidance for health professionals.

Ova stranica pruža opće medicinske informacije i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Za dijagnozu i odluku o liječenju potreban je lični pregled kod vašeg ljekara.

Posljednje ažuriranje: 14. oktobar 2026. Urednik stranice: klinika prof. dr. Serdara Bakija Albayraka, [email protected].

Planirajte liječenje duralne fistule u Istanbulu

Zakažite pregled kod prof. dr. Serdara Bakija Albayraka. Tim klinike će vas zatim voditi kroz svaki korak posjete.