Aneurizma mozga: simptomi, liječenje i operacija u Istanbulu

Ukratko

Šta je aneurizma mozga?

Aneurizma mozga je ispupčenje na oslabljenom mjestu moždane arterije. Većina ostaje mala i nikada ne izaziva simptome. Ako pukne, krv se izlije u prostor oko mozga, pa je potrebna hitna pomoć.

Ljekari to krvarenje zovu subarahnoidalno krvarenje, a ono je i vrsta moždanog udara. Otprilike 3 od 100 odraslih ima nepuknutu aneurizmu, obično a da to ne zna. Mnoge se otkriju slučajno, na snimku urađenom zbog glavobolje ili vrtoglavice.

Većina aneurizmi, posebno sakularnih, leži na Willisovom krugu na bazi mozga. Nakon dijagnoze zato je najvažnije jedno pitanje: treba li je liječiti i kako?

Ilustracija sakularne aneurizme koja se izbočuje iz arterije na bazi mozga — Sakularna (bobičasta) aneurizma: zaobljena kesica koja se izbočuje iz arterije na bazi mozga.

Koje vrste aneurizme mozga postoje?

Ljekari aneurizmu opisuju prema obliku, uzroku i veličini. Svaka od tih osobina mijenja rizik od pucanja i najprikladniji način liječenja.

Sakularna (bobičasta)Zaobljena kesica na mjestu grananja arterije; najčešća vrsta
FuziformnaArterija se širi na sve strane, često uz otvrdnule arterije
DisekantnaPukotina u zidu omogućava krvi da razdvoji slojeve arterije
MikotičnaInfekcija slabi zid arterije; rijetka
VeličinaMala ispod 11 mm, velika 11-25 mm, gigantska preko 25 mm
BrojOtprilike svaki peti pacijent ima više od jedne aneurizme

Počnite od svoje situacije

Šta vas dovodi ovdje?

Prvo izaberite situaciju koja je najbliža vašoj. Svaki link zatim vodi do dijela stranice koji na nju odgovara.

01Nagla, vrlo jaka glavoboljaNajjača glavobolja u životu, često s povraćanjem ili ukočenim vratom
02Slučajno otkrivena aneurizmaVidljiva na snimku MR ili CT urađenom iz drugog razloga
03Bol u oku, spušten kapak ili dvoslikeZnakovi da veća aneurizma pritiska nerv
04Aneurizme u porodiciBliski srodnici s aneurizmom ili policistična bolest bubrega
05Izbor liječenjaKlipsovanje, embolizacija, flow diverter ili praćenje
06Član porodice nakon pucanja aneurizmeIntenzivna njega, vazospazam, hidrocefalus i oporavak

Simptomi i znakovi upozorenja

Aneurizma mozga: simptomi

Većina aneurizmi ne izaziva simptome dok ne procuri ili ne pukne. Znakovi upozorenja ipak se razlikuju od situacije do situacije, pa blokovi ispod prate gornji spisak.

Razliku pokazuje brzina. Puknuta aneurizma izaziva glavobolju koja vrhunac dostiže za nekoliko sekundi do jedne minute. Nepuknuta aneurizma, nasuprot tome, ne izaziva ništa ili polako pritiska nerv.

Nagla, vrlo jaka glavobolja: pucanje aneurizme

Puknuta aneurizma izaziva glavobolju poput udara groma, pa bol gotovo odmah dostiže vrhunac. Mnogi pacijenti je opisuju kao najjaču glavobolju u životu, a zatim slijede i drugi znakovi:

mučnina i povraćanje;
ukočen ili bolan vrat;
jaka osjetljivost na svjetlo;
zamućen vid ili dvoslike;
epileptički napad, zbunjenost ili nesvjestica.

Zato odmah pozovite hitnu pomoć (u BiH 124, u EU 112) i ne vozite sami. Rizik od ponovnog krvarenja najveći je u prvim satima, pa brzo liječenje spašava živote.

Nagla, blaža glavobolja kao upozorenje

Ponekad aneurizma propusti malo krvi danima ili sedmicama prije velikog pucanja. Ta upozoravajuća (sentinel) glavobolja počinje naglo, ali može proći za nekoliko sati.

Ovo upozorenje, međutim, dobije samo mali broj pacijenata. Zato svaka nagla, neobična glavobolja zaslužuje pregled kod ljekara istog dana.

Slučajno otkrivena aneurizma

Većina nepuknutih aneurizmi ne izaziva nikakve simptome. Obično se vide na snimku urađenom iz drugih razloga, na primjer zbog glavobolje.

Ipak, otkrivena aneurizma ne znači da će puknuti. Zbirni podaci šest studija pokazali su prosječan petogodišnji rizik pucanja od 3,4%. Vaš lični rizik zavisi i od veličine, položaja, dobi i krvnog pritiska.

Bol u oku, spušten kapak ili dvoslike

Velika aneurizma može pritiskati obližnje nerve i prije nego što prokrvari. Aneurizma uz zadnju komunikantnu arteriju, na primjer, može pritisnuti nerv koji pokreće oko.

bol iznad ili iza jednog oka;
spušten očni kapak;
proširena zjenica;
dvoslike;
utrnulost ili slabost jedne strane lica.

Novi spušten kapak uz proširenu zjenicu zato traži snimanje istog dana. Može ukazivati na aneurizmu koja raste i uskoro bi mogla puknuti.

Aneurizme u porodici

Roditelj, brat, sestra ili dijete s aneurizmom povećava i vaš rizik. Rizik povećavaju i policistična bolest bubrega i neke bolesti vezivnog tkiva.

Ljekari zato u takvim porodicama često nude pregled MR ili CT angiografijom. Tako se aneurizma može otkriti dok je još mala.

Puknuta i nepuknuta aneurizma: u čemu je razlika?

Nepuknuta: bez krvarenja, obično bez simptoma, uz vrijeme za mirnu odluku.
Puknuta: krvarenje oko mozga i hitno stanje koje traži liječenje u roku od nekoliko sati do nekoliko dana.
Nakon liječenja: obje traže kontrolne snimke, posebno nakon embolizacije.

Da li je aneurizma mozga moždani udar?

Sama po sebi nije. Puknuta aneurizma, međutim, izaziva hemoragijski moždani udar, jer krv curi oko mozga. Većina moždanih udara, nasuprot tome, nastaje zbog začepljene arterije, a ne zbog krvarenja.

Pitanja u ovoj fazi

Može li se aneurizma mozga osjetiti prije pucanja?

Obično ne. Male aneurizme rijetko izazivaju bilo kakav osjećaj. Velika aneurizma, međutim, može pritiskati nerv i izazvati bol u oku ili dvoslike.

Mogu li stres ili vježbanje izazvati pucanje aneurizme?

Nagli skok krvnog pritiska, na primjer pri jakom naprezanju, može izazvati pucanje. Ipak, redovno umjereno vježbanje odgovara većini ljudi, a najvažnija je stalna kontrola krvnog pritiska.

Da li svaka aneurizma mozga pukne?

Ne. Većina nikada ne pukne, a zbirni podaci pokazuju prosječan rizik u prvoj godini od oko 1,4%. Taj rizik, međutim, mijenjaju veličina, položaj i krvni pritisak.

Ne odgađajte

Kada otići ljekaru

Većina glavobolja, poput tenzijske, ima bezazlen uzrok. Ipak, neki obrasci traže brz pregled, a neki i hitnu pomoć.

Zakažite pregled kod ljekara ako imate:

aneurizmu slučajno otkrivenu na snimku;
glavobolje koje sedmicama mijenjaju obrazac;
dva ili više bliskih srodnika s aneurizmom;
policističnu bolest bubrega ili bolest vezivnog tkiva.

Odmah pozovite hitnu pomoć (u BiH 124, u EU 112) ako imate:

naglu, jaku glavobolju koja vrhunac dostiže za jednu minutu;
glavobolju s povraćanjem, ukočenim vratom ili nesvjesticom;
epileptički napad ili naglu zbunjenost;
spušten kapak uz proširenu zjenicu;
slabost, utrnulost ili smetnje govora na jednoj strani tijela.

U hitnoj službi CT za nekoliko minuta pokazuje svježu krv. Ako je CT uredan, a sumnja ostaje, lumbalna punkcija provjerava moždanu tečnost. Do četvrtine pucanja se na početku previdi, najčešće zato što snimak nije urađen.

Krvarenje može doći i od drugih promjena na krvnim sudovima. Može krvariti, na primjer, arteriovenska malformacija (AVM) ili duralna arteriovenska fistula, kao i krhki pomoćni krvni sudovi kod bolesti moyamoya.

Mogućnosti liječenja

Liječenje aneurizme mozga: klipsovanje, embolizacija ili flow diverter?

Postoje četiri glavne mogućnosti, a nijedna ne odgovara svakoj aneurizmi. Izbor zato zavisi od oblika, veličine i položaja aneurizme, ali i od vaše dobi i zdravlja.

Mogućnost	Kako djeluje	Često se bira za	Boravak nakon planiranog zahvata	Glavni kompromis
Mikrohirurško klipsovanje	Kroz mali otvor na lobanji hirurg zatvara vrat aneurizme titanijumskim klipsom	Aneurizme srednje moždane arterije, složene oblike, aneurizme s krvnim ugruškom, mlađe pacijente	Nekoliko dana	Otvorena operacija, ali potpuno klipsovana aneurizma rijetko se vraća
Endovaskularna embolizacija spiralama (sa stentom ili balonom ili bez njih)	Kroz kateter iz prepone ili ručnog zgloba meke platinaste spirale ispunjavaju aneurizmu, pa se ona zgruša	Mnoge puknute aneurizme, duboka mjesta poput vrha bazilarne arterije, starije pacijente	Obično kratak	Bez otvaranja lobanje, ali se aneurizma može ponovo otvoriti i tražiti novi zahvat
Flow diverter (stent za preusmjeravanje protoka)	Fina mrežasta cjevčica u matičnoj arteriji usporava protok u aneurizmu, koja se mjesecima zgrušava i smanjuje	Velike, vretenaste aneurizme ili aneurizme širokog vrata, uglavnom nepuknute	Obično kratak	Zatvaranje traje mjesecima, a antiagregacijske lijekove pijete dugo
Praćenje	Redovna MR ili CT angiografija, kontrola krvnog pritiska i prestanak pušenja	Male, stabilne aneurizme niskog rizika, posebno kod starijih pacijenata	Bez boravka	Mali stalni rizik od pucanja; rast mijenja plan

Studija ISAT je, na primjer, dala prednost embolizaciji kod puknutih aneurizmi pogodnih za obje metode. Nakon godinu dana embolizacija je smrt ili zavisnost od tuđe pomoći smanjila za oko 7 procentnih poena. Embolizovane aneurizme su, međutim, nešto češće ponovo krvarile i češće tražile novi zahvat.

Razlika u preživljavanju se zadržala: nakon 10 godina živo je bilo 83% naspram 79% pacijenata. Ipak, ISAT je uključio samo aneurizme pogodne za obje metode. Mnoge aneurizme mnogo više odgovaraju jednoj metodi, pa obje treba da uporedi iskusan tim.

Evropske smjernice flow diverter predviđaju za aneurizme bez druge mogućnosti niskog rizika.

Šta je sigurnije: klipsovanje ili embolizacija?

Nijedna metoda nije sigurnija za svaku aneurizmu. U studiji ISAT embolizacija je dala bolje rezultate nakon godinu dana, a klipsovanje manje ponovnih krvarenja. Pravi izbor zato zavisi od aneurizme i od iskustva tima s obje metode.

Nepuknute aneurizme

Da li nepuknuta aneurizma traži liječenje?

Ne uvijek. Tim zato poredi rizik od pucanja same aneurizme s rizikom liječenja. Oba rizika se mijenjaju i s godinama.

Evropske smjernice predlažu liječenje kada petogodišnji rizik pucanja premašuje rizik zahvata. Ljekari taj rizik procjenjuju PHASES skorom i osobinama iz tabele ispod.

Faktor	Manji rizik pucanja	Veći rizik pucanja
Veličina	Ispod 7 mm	7 mm ili više; mnogo veći od 13 mm
Položaj	Unutrašnja karotidna arterija	Arterije zadnjeg dijela mozga i zadnja komunikantna arterija
Rast	Stabilna na ponovljenim snimcima	Raste između snimanja, čak i kada je mala
Oblik	Glatka i okrugla	Nepravilna, s malim dodatnim ispupčenjem
Ranije krvarenje	Nije ga bilo	Ranije pucanje druge aneurizme
Krvni pritisak i pušenje	Kontrolisan pritisak; nepušač	Visok krvni pritisak; aktivni pušač
Dob i porijeklo	Ispod 70 godina	70 godina ili više; finsko ili japansko porijeklo

U velikoj studiji ISUIA male aneurizme prednje cirkulacije ispod 7 mm gotovo nikada nisu pucale. Kod 13-24 mm petogodišnja stopa je, nasuprot tome, iznosila 14,5%, a od 25 mm čak 40%.

Ipak, mnoge aneurizme koje puknu mjere manje od 7 mm. Zato sama veličina nikada ne odlučuje, nego cijeli profil.

Ako se odlučite za praćenje, prestanite pušiti, kontrolišite krvni pritisak i izbjegavajte stimulativne droge. Smjernice, međutim, ne savjetuju antiagregacijske lijekove ni statine samo radi sprečavanja pucanja.

Šta je PHASES skor?

PHASES procjenjuje petogodišnji rizik pucanja nepuknute aneurizme. Naziv čine početna slova engleskih riječi za njegove dijelove: populacija, hipertenzija, dob, veličina, ranije krvarenje i položaj.

Uzroci

Šta uzrokuje aneurizmu mozga?

Ljekari rijetko pronađu jedan uzrok. Obično se slabo mjesto u zidu arterije godinama susreće s pritiskom krvi.

Nekoliko faktora rizika čini takvo slabo mjesto vjerovatnijim:

Pušenje, koje podstiče i nastanak i pucanje aneurizmi
Visok krvni pritisak, koji opterećuje i slabi zidove arterija
Porodična historija kod roditelja, brata, sestre ili djeteta
Ženski spol, posebno nakon menopauze
Nasljedna stanja poput policistične bolesti bubrega ili Ehlers-Danlosovog sindroma
Droge, posebno kokain ili amfetamini, i prekomjerno pijenje alkohola

Rjeđe zid oslabe i infekcija ili povreda glave. Važno je znati: niste ništa uradili zbog čega je nastala vaša aneurizma. Većina ljudi s ovim faktorima rizika aneurizmu nikada ne dobije.

Nakon pucanja

Šta se dešava nakon pucanja aneurizme?

Tim prvo zatvara aneurizmu da spriječi novo krvarenje. Zatim dvije sedmice pazi na komplikacije koje kasnije mogu oštetiti mozak.

Komplikacija	Kada	Šta izaziva	Kako je tim liječi
Ponovno krvarenje	Uglavnom u prvim satima i danima	Drugo, često teže krvarenje	Rano klipsovanje ili embolizacija; kontrola krvnog pritiska
Hidrocefalus	Od nekoliko sati do nekoliko sedmica	Krv zatvara odvod moždane tečnosti i podiže pritisak u lobanji	Privremena drenaža; kod nekih pacijenata trajni šant
Vazospazam i odložena ishemija	Uglavnom 3-14. dan	Arterije se sužavaju, pa dijelovi mozga ne dobijaju dovoljno krvi	Lijek iz grupe blokatora kalcijumskih kanala, pažljivo praćenje i tečnost; kod teškog oblika balon ili lijek unutar arterije
Promjene natrija	Prve dvije sedmice	Nizak natrij može izazvati zbunjenost ili napade	Česte analize krvi i pažljiv unos tečnosti
Epileptički napadi	Bilo kada	Trzanje ili gubitak svijesti	Antiepileptici po potrebi

Većina pacijenata zato oko dvije sedmice provede pod pažljivim nadzorom, obično u intenzivnoj njezi. Nakon toga mnogima trebaju fizikalna terapija, logopedska terapija ili vježbe pamćenja.

Pacijenti iz BiH

Dolazak u Istanbul iz Bosne i Hercegovine

Liječenje nepuknute aneurizme obično je planirano, pa putovanje možete pripremiti bez žurbe. Puknuta aneurizma, nasuprot tome, traži pomoć u najbližoj bolnici, a ne let.

Direktni letovi iz Sarajeva do Istanbula traju otprilike dva sata. O danu povratnog leta odlučuje hirurg na kontrolnom pregledu. Prema objavljenim smjernicama za putnike, let nakon otvorene operacije mozga obično se odgađa otprilike 7 dana.

Prije odlaska zatražite otpusno pismo, kopije snimaka (CD/DVD) i karticu implantata. Kontrolne snimke zatim nastavljate kod porodičnog ljekara ili neurologa u BiH.

Viza i zdravstveno osiguranje

Državljanima BiH s običnim pasošem viza nije potrebna do 90 dana u periodu od 180 dana. Pravila provjerite prije puta. Ako putujete s pasošem druge države, provjerite pravila za taj pasoš.

Prije puta provjerite sa svojim zavodom zdravstvenog osiguranja ili osiguravajućim društvom šta pokriva liječenje u inostranstvu. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) ne važi u Turskoj. Više o vizi i dokumentima nudi naš vodič o neurohirurgiji u Turskoj.

Vaš put liječenja

Od dijagnoze do oporavka

Liječenje prolazi kroz četiri koraka. Svaki korak odgovara na jedno jasno pitanje, od dijagnoze do kontrola.

01 Dijagnoza
02 Planiranje
03 Liječenje
04 Oporavak

KORAK 01

Dijagnoza: jasan prikaz aneurizme

Dijagnoza počinje snimkom koji odgovara situaciji. U hitnom slučaju najvažnija je brzina, a kod planirane odluke detalji.

CT za nekoliko minuta pokazuje svježe krvarenje, pa je prvi nakon nagle glavobolje.
CT angiografija (CTA) uz kontrast prikazuje veličinu, oblik i vrat aneurizme.
MR angiografija (MRA) ne koristi zračenje, pa odgovara za probir i kontrole.
Lumbalna punkcija otkriva krv u moždanoj tečnosti kada je CT uredan.
Kateterska angiografija (DSA) daje najprecizniju 3D mapu i vodi liječenje.

Da li je angiografija mozga rizična?

Nosi mali rizik, na primjer moždani udar ili modricu na mjestu uboda. Ljekari je zato koriste kada njeni detalji mogu promijeniti plan liječenja.

KORAK 02

Planiranje: zajedničko odmjeravanje mogućnosti

Zatim tim proučava aneurizmu u 3D prikazu, uključujući vrat, kupolu i obližnje grane. Ti detalji odlučuju da li najviše odgovaraju klips, spirale ili flow diverter.

Evropske smjernice savjetuju i zajedničku odluku iskusnog tima. Osim toga, prednost daju centrima u kojima svaki operater godišnje liječi više od 30 pacijenata s aneurizmom.

Kod nepuknute aneurizme obično imate vremena. Zato pitajte za svoj lični rizik pucanja, rizik liječenja i kontrole koje traži svaka mogućnost.

KORAK 03

Liječenje: zatvaranje aneurizme

Obje glavne metode izvode se u općoj anesteziji, pa cijelo vrijeme spavate. Cilj im je isti: krv više ne ulazi u aneurizmu, a kroz normalne grane i dalje teče.

Klipsovanje: hirurg otvara mali prozor na lobanji, pod mikroskopom oslobađa aneurizmu i zatvara njen vrat. Kost se zatim vraća i učvršćuje malim titanijumskim pločicama.
Provjera protoka: tokom klipsovanja fluorescentna boja potvrđuje da je aneurizma zatvorena, a obližnje arterije otvorene.
Embolizacija: kateter kroz preponu ili ručni zglob dolazi do aneurizme, a spirale je ispunjavaju dok krv više ne ulazi.
Bajpas: kod rijetkih gigantskih ili složenih aneurizmi hirurg krv usmjerava oko oboljelog dijela arterije.

Operacija se obavlja u jednoj od bolnica u Istanbulu; u kojoj tačno, saznat ćete na pregledu.

Da li je operacija aneurizme na mozgu opasna?

Svaki zahvat nosi određen rizik, prije svega moždani udar ili krvarenje tokom zahvata. Kod nepuknute aneurizme taj rizik posebno zavisi od veličine, položaja i dobi. Tim zato preporučuje liječenje samo kada ono smanjuje vaš ukupni rizik.

KORAK 04

Oporavak i kontrole

Nakon planiranog liječenja nepuknute aneurizme većina pacijenata ide kući za nekoliko dana. U praksi prof. Albayraka pacijenti nakon planirane operacije mozga obično ustaju već prvi dan. Većina se do trećeg dana može i tuširati.

Bolnička faza i rehabilitacija nakon pucanja, međutim, traju mnogo duže.

Kontrolni snimci: aneurizme liječene spiralama ili flow diverterom traže ponovljena snimanja; klipsovane traže manje kontrola.
Način života: prestanite pušiti i održavajte normalan krvni pritisak, jer nove aneurizme ipak mogu nastati.
Posao i vožnja: vrijeme zavisi od zahvata i od eventualnih napada; za vožnju vrijede pravila vaše zemlje.

Koliko traje oporavak nakon operacije aneurizme na mozgu?

Mnogi se lakšim aktivnostima vraćaju nekoliko sedmica nakon planiranog zahvata. Oporavak nakon pucanja traje mjesecima, a neke se tegobe popravljaju i godinu dana ili duže.

Može li se raditi magnetna rezonanca nakon klipsovanja ili embolizacije?

Da, u većini slučajeva. Savremeni klipsovi i spirale su kompatibilni s MR, iako zamućuju sliku u svojoj blizini. Na svako snimanje ponesite i karticu implantata.

Kada mogu letjeti kući nakon liječenja aneurizme?

O tome odlučuje hirurg na kontrolnom pregledu nakon liječenja. U pravilu letite kada se osjećate stabilno, a rana ili mjesto uboda zaraste.

Vaš hirurg

Operacija aneurizme mozga u Istanbulu

Prof. dr. Serdar Baki Albayrak

Neurohirurg · vaskularna neurohirurgija

Operacija aneurizme je pitanje milimetara. Klips mora zatvoriti vrat, a svaka obližnja grana mora ostati prohodna. Zato rezultat oblikuju pažljivo 3D planiranje i mikrohirurško iskustvo.

Završio je Medicinski fakultet Univerziteta Marmara (1998), a specijalizaciju iz neurohirurgije na Univerzitetu u Istanbulu (2004). Klinička usavršavanja prošao je na Univerzitetu u Helsinkiju (2006-2007) i na Harvard Medical School, Brigham and Women's Hospital (2007-2008).

Ima certifikate ECFMG i EANS. Konsultacija se održava na engleskom ili turskom jeziku, pa prevodioca dogovorite unaprijed. Operacija se obavlja u jednoj od bolnica u Istanbulu; u kojoj tačno, saznat ćete na pregledu.

27+godina

5.000+operacija

64zemlje

33publikacije

Podaci iz profesionalnog profila prof. Albayraka, septembar 2026. Pogledajte potpun spisak publikacija.

Zakažite pregled

Česta pitanja

Najčešća pitanja o aneurizmi mozga

Može li aneurizma mozga nestati sama?

Ne. Aneurizma ne zacjeljuje sama od sebe. Ipak, mnoge male aneurizme godinama ostaju stabilne, pa je za njih praćenje razuman izbor.

Može li se normalno živjeti s nepuknutom aneurizmom mozga?

Da, većina ljudi živi normalno. Pri tome trebaju kontrolisati krvni pritisak, ne pušiti i dolaziti na kontrolne snimke.

Kolika je smrtnost nakon pucanja aneurizme mozga?

Prema objavljenim podacima, otprilike polovina ljudi s puknutom aneurizmom ne preživi. Brzo liječenje u iskusnom centru ipak poboljšava izglede. U studiji ISAT oko četiri od pet preživjelih koji su odgovorili nakon 10 godina živjelo je samostalno.

Da li je aneurizma isto što i AVM ili kavernom?

Nije. Aneurizma je ispupčenje na jednoj arteriji. AVM je, nasuprot tome, klupko arterija i vena, a kavernom nakupina propusnih kapilara.

Koji ljekar liječi aneurizme mozga?

Obično zajedno odlučuju vaskularni neurohirurg i intervencijski neuroradiolog. Prof. dr. Serdar Baki Albayrak je neurohirurg u Istanbulu koji liječi aneurizme mozga.

Od čega zavisi cijena liječenja u Istanbulu, objašnjava naš vodič o cijeni operacije mozga u Turskoj.

Naučne publikacije prof. Albayraka

Recenzirani naučni članci o mikrohirurgiji aneurizmi mozga čiji je koautor prof. dr. Serdar Baki Albayrak. Linkovi vode na PubMed (na engleskom), a potpun spisak od 33 publikacije nalazi se na njegovom profilu.

Microneurosurgical management of proximal middle cerebral artery aneurysmsSurgical Neurology, 2007 · koautor
Microneurosurgical management of middle cerebral artery bifurcation aneurysmsSurgical Neurology, 2007 · koautor
Microneurosurgical management of distal middle cerebral artery aneurysmsSurgical Neurology, 2007 · koautor
Co-existence of bilateral fetal type posterior cerebral artery and the bilateral giant internal carotid artery aneurysms in an ataxic patientEuropean Journal of Radiology, 2012 · koautor

Službene informacije (dijelom na engleskom)

National Institute of Neurological Disorders and Stroke. Cerebral Aneurysms.
UK Civil Aviation Authority. Surgical conditions: guidance for health professionals.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske. Visa Information for Foreigners.

Ova stranica pruža opće medicinske informacije i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Za dijagnozu i odluku o liječenju potreban je lični pregled kod vašeg ljekara.

Posljednje ažuriranje: 14. oktobar 2026. Urednik stranice: klinika prof. dr. Serdara Bakija Albayraka, [email protected].

Planirajte liječenje aneurizme u Istanbulu

Zakažite pregled kod prof. dr. Serdara Bakija Albayraka. Tim klinike zatim vas vodi kroz svaki korak posjete.

Zakažite pregled

Telefon i WhatsApp: +90 532 308 9772