Hronični subduralni hematom: simptomi, operacija, oporavak

Ukratko

Šta je hronični subduralni hematom?

Hronični subduralni hematom je stara nakupina krvi i tečnosti između površine mozga i njegove tvrde ovojnice, dure. Obično nastaje nakon blage povrede glave, posebno kod starijih osoba. Simptomi se zatim razvijaju sedmicama, pa ih porodica često pripisuje godinama.

U međuvremenu nakupina raste i pritiska mozak. Uz pravovremeno liječenje, međutim, većina ljudi se dobro oporavi.

Najvažnije na prvi pogled

Koga pogađaUglavnom osobe starije od 65 godina, često na lijekovima za razrjeđivanje krvi
Kako počinjeBlag udarac, često zaboravljen, nekoliko sedmica ranije
Tipični znaciGlavobolja, zbunjenost, slabost jedne strane ili padovi
Ključna pretragaCT glave, ponekad magnetna rezonanca
Glavno liječenjeDrenaža kroz male otvore na lobanji (trepanacija)
Let kućiSmjernice za putovanje avionom savjetuju oko 7 dana nakon operacije mozga

Počnite od svoje situacije

Šta vas je dovelo ovdje?

Prvo izaberite red koji je najbliži onome što ste primijetili kod sebe ili roditelja. Svaki red zatim otvara odgovarajući dio ovog vodiča.

01Roditelj je postao zbunjen, pospan ili „nije svoj“Promjene koje rastu danima ili sedmicama
02Nova slabost jedne strane ili nejasan govorZnaci koji mogu izgledati kao moždani udar
03Glavobolja koja se nakon udarca stalno pojačavaVaži i za blag udarac prije nekoliko sedmica
04Nesiguran hod, novi padovi ili nekontrolisano mokrenjePromjene koje mogu oponašati i druga stanja
05Snimak pokazuje subduralni hematom: praćenje ili operacija?Kako ljekari odlučuju i šta podrazumijeva operacija
06Recidiv, drugo mišljenje ili planirana operacija u IstanbuluKada put ima smisla, a kada nema

Simptomi

Simptomi hroničnog subduralnog hematoma

Simptomi zavise od veličine nakupine i mjesta na kojem pritiska mozak. Većina se razvija danima ili sedmicama, a često dolaze i prolaze. Zato osoba ujutro može izgledati dobro, a uveče lošije.

Glavobolja koja se stalno pojačava

Glavobolja je čest rani znak, a lijekovi protiv bolova pomažu sve manje. Mogu se javiti i mučnina i povraćanje. Zato pojačana glavobolja nakon bilo kakvog udarca traži snimanje, posebno uz lijekove za razrjeđivanje krvi.

Zbunjenost, pospanost i promjene pamćenja

Osoba može djelovati usporeno, zaboravno ili neobično pospano. Neki gube interes ili teško nalaze riječi. Porodica često misli na demenciju, ali ovdje promjena dolazi tokom sedmica, a ne godina.

Slabost jedne strane ili otežan govor

Jedna ruka ili noga može oslabiti ili utrnuti, a govor postati nejasan. Ovi znaci mogu izgledati i kao moždani udar. Moždani udar, međutim, počinje u roku od nekoliko minuta, dok se hematom obično pogoršava danima.

Nesiguran hod, padovi i nekontrolisano mokrenje

Često se javljaju i problemi s ravnotežom i novi padovi. Neki ljudi gube i kontrolu nad mokrenjem. Rjeđe je prvi znak epileptički napad.

Pitanja u ovoj fazi

Koliko nakon pada može nastati hronični subduralni hematom?

Obično nakon nekoliko sedmica. Hronična faza počinje nekoliko sedmica nakon prvog krvarenja. Prema iskustvu prof. Albayraka, simptomi se tada često javljaju 3-6 sedmica nakon povrede.

Ne odgađajte

Kada ljekaru, a kada pozvati hitnu pomoć

Hronični subduralni hematom može sedmicama biti tih, a zatim se pogoršati u nekoliko sati. Zato na znakove reagujte rano.

Javite se ljekaru istog dana ako primijetite:

zbunjenost, slabost ili utrnulost nekoliko sedmica nakon povrede glave;
glavobolju koja se stalno pojačava;
novu nesigurnost ili padove kod starije osobe;
bilo kakav udarac u glavu dok uzimate lijek za razrjeđivanje krvi.

Pozovite hitnu pomoć (u BiH 124, u EU 112) ako se javi:

epileptički napad ili osoba ne može ostati budna;
nagla slabost, spušten ugao lica ili otežan govor;
ponovljeno povraćanje ili glavobolja koja se brzo pogoršava;
nagla zbunjenost ili pad budnosti.

Takvi znaci traže najbližu bolnicu, a ne let u inostranstvo.

Da li je hronični subduralni hematom hitno stanje?

Može postati. Epileptički napad ili osoba koja ne može ostati budna traže hitnu pomoć. Sporije promjene, međutim, i dalje traže pregled kod ljekara istog dana.

Treba li ići u bolnicu nakon udarca u glavu ako pijem lijek za razrjeđivanje krvi?

Da. Objavljene smjernice savjetuju hitan pregled za ljude koji uzimaju antikoagulanse ili antiagregacijske lijekove, osim kada je to samo acetilsalicilna kiselina. Ljekari tada mogu predložiti CT glave.

Uzroci i rizici

Šta uzrokuje hronični subduralni hematom?

Većina nastaje kada se nakon povrede glave, na primjer pada, pocijepaju sitne premosne vene. Kod starijih osoba to može izazvati i blag udarac. Mnogi se, zapravo, nikada ne sjete nikakve povrede.

Zašto se javlja tek nakon nekoliko sedmica

Na početku iscuri samo malo krvi, pa se ništa ne primijeti. Tijelo zatim krv obavija tankom opnom s krhkim krvnim sudovima koji propuštaju. Zato, kako objašnjava prof. Albayrak, simptomi često počnu tek 3-6 sedmica kasnije.

Ko ima veći rizik?

S godinama se mozak blago smanjuje, pa se ove vene rastežu i lakše pucaju. Zato su većina pacijenata starije osobe, a muškarci obolijevaju češće od žena.

dugotrajna upotreba lijekova za razrjeđivanje krvi, acetilsalicilne kiseline ili drugih protuupalnih lijekova;
dugotrajno prekomjerno pijenje alkohola ili bolesti koje smanjuju zgrušavanje krvi;
česti padovi, dijaliza ili epilepsija;
šant za hidrocefalus koji odvodi previše tečnosti.

Kod djece, međutim, subduralno krvarenje ima druge uzroke; pogledajte dječiju neurohirurgiju. Povreda glave blizu arahnoidalne ciste također može izazvati krvarenje.

Razlikovanje

Demencija, moždani udar ili subduralni hematom?

Hronični subduralni hematom može oponašati demenciju ili moždani udar, pa se dijagnoza često postavi kasno. Prvi trag daje brzina promjene. CT zatim daje odgovor.

Stanje	Kako često počinje	Koliko brzo se mijenja	Šta pokazuje snimak
Hronični subduralni hematom	Glavobolja, zbunjenost ili slabost jedne strane nakon blagog udarca	Danima do sedmicama; često oscilira	Nakupinu u obliku polumjeseca iznad mozga
Moždani udar	Nagla slabost, spušten ugao lica ili otežan govor	U roku od nekoliko minuta	Začepljen ili prsnut krvni sud unutar mozga
Alzheimerova bolest	Zaboravljanje nedavnih događaja	Polako, tokom godina	Smanjenje mozga; bez nakupine
Normotenzivni hidrocefalus	Spor hod sitnim koracima	Tokom mjeseci	Proširene moždane komore s tečnošću
Tumor mozga	Glavobolje, napadi ili promjena ličnosti	Tokom sedmica do mjeseci	Masu u mozgu ili njegovim ovojnicama

Kako ih ljekari razlikuju

Ljekar prvo pita kada je svaka promjena počela i koliko je brzo rasla. Stanja mogu postojati i istovremeno, pa demencija ne isključuje hematom.

Spor hod uz nekontrolisano mokrenje upućuje i na normotenzivni hidrocefalus. Oba stanja mogu se javiti i zajedno.

Spora promjena ličnosti može doći i od tumora; pogledajte simptome tumora mozga. Nasuprot tome, nagla, jaka glavobolja upućuje na pucanje aneurizme mozga.

Može li hronični subduralni hematom izazvati demenciju?

Može izazvati gubitak pamćenja i zbunjenost koji liče na demenciju. Za razliku od većine demencija, ove promjene se nakon liječenja često poprave. Zato brz pad kod starije osobe traži snimanje.

Da li je hronični subduralni hematom moždani udar?

Nije. Moždani udar nastaje kada se krvni sud unutar mozga začepi ili prsne, obično u roku od nekoliko minuta. Subduralni hematom, nasuprot tome, leži iznad mozga i raste sedmicama. Ipak, oba stanja mogu izazvati slabost jedne strane tijela.

Upoznajte tip

Akutni i hronični subduralni hematom

Oba tipa nastaju u istom prostoru, ali se ponašaju vrlo različito. Akutni nastaje nakon teške povrede i traži hitnu pomoć u najbližoj traumatološkoj bolnici.

Osobina	Akutni	Hronični
Kada počinju simptomi	U roku od nekoliko sati do oko 3 dana	Obično 3 sedmice ili više nakon povrede
Tipična povreda	Jak udarac, na primjer u saobraćajnoj nesreći	Blag udarac, često zaboravljen
Izgled na CT-u	Svijetlobijela svježa krv	Tamnosiva ili miješana stara krv i tečnost
Uobičajena operacija	Hitna kraniotomija kroz veći otvor	Drenaža kroz male otvore (trepanacija)
Ishod	Često ozbiljan, s visokim rizikom po život	Većina se uz pravovremeno liječenje dobro oporavi

Šta znači akutno krvarenje u hronični subduralni hematom?

To znači svježe krvarenje u stariju hroničnu nakupinu. Simptomi se tada mogu naglo pogoršati, pa je potrebna hitna procjena. Na CT-u se svijetla nova krv tada vidi unutar tamnije stare tečnosti.

Dijagnoza

Kako ljekari postavljaju dijagnozu hroničnog subduralnog hematoma

Ljekar prvo provjerava ravnotežu, snagu, govor i mišljenje. Ako je hematom vjerovatan, slijedi CT ili magnetna rezonanca. Analize krvi provjeravaju i zgrušavanje te rad bubrega i jetre.

Obično prvo dolazi CT bez kontrastnog sredstva. Na njemu prof. Albayrak mjeri debljinu nakupine i pomak srednje linije mozga. Magnetna rezonanca pomaže kod obostranih hematoma, koji možda ne pomjeraju srednju liniju.

Praćenje ili operacija

Da li svaki hronični subduralni hematom traži operaciju?

Ne. Hematomi bez simptoma možda ne trebaju liječenje. Oni sa simptomima, međutim, obično ne prolaze sami i često traže operaciju.

Praćenje snimcima može vam odgovarati ako:

je nakupina tanka, u praksi prof. Albayraka obično tanja od 10 mm;
ne izaziva simptome ili izaziva samo blage;
srednja linija mozga nije pomjerena.

Ljekari obično savjetuju operaciju ako:

se jave zbunjenost, slabost, smetnje govora ili napadi;
nakupina postane debela ili pomjeri srednju liniju;
se simptomi ili snimci pogoršaju tokom praćenja.

Tokom praćenja prof. Albayrak obično ponavlja CT svakih 4-6 sedmica. Svaki novi simptom, međutim, odmah mijenja plan.

Može li se hronični subduralni hematom povući sam?

Mali hematomi bez simptoma često se povuku, pa ih ljekari prate snimcima. Oni koji izazivaju simptome, međutim, obično se ne povuku sami.

Postoje li lijekovi za hronični subduralni hematom?

Nijedan lijek pouzdano ne uklanja hematom koji izaziva simptome. Neki centri pokušavaju sa steroidima ili traneksamičnom kiselinom, ali su dokazi ograničeni. Ljekari mogu dati i lijekove za sprječavanje napada.

Liječenje

Liječenje hroničnog subduralnog hematoma

Kada se jave simptomi, hirurzi krv obično dreniraju kroz male otvore na lobanji. Veliki hematomi ili čvrsti ugrušci, međutim, mogu tražiti veći otvor, kraniotomiju.

Metoda	Šta podrazumijeva	Kome odgovara	Ograničenja
Drenaža kroz trepanacijski otvor	Jedan ili dva mala otvora, ispiranje i tanak dren	Većini tečnih hematoma koji izazivaju simptome	Manje djelotvorna kod čvrstih ugrušaka ili pregrađenih džepova
Drenaža kroz vrlo mali otvor (twist drill)	Vrlo mali otvor napravljen uz krevet	Slabim pacijentima koji ne mogu primiti opću anesteziju	Malo prostora za ispiranje
Mini kraniotomija	Mali koštani prozor za uklanjanje ugruška i opni	Čvrstim i pregrađenim hematomima ili onima koji se stalno vraćaju	Duža operacija i oporavak
Embolizacija srednje meningealne arterije (MMA)	Tanka cjevčica kroz prepone zatvara arteriju koja hrani opnu	Odabranim pacijentima s recidivom ili visokim rizikom od njega	Djeluje polako; dokazi se još prikupljaju

Drenaža kroz trepanacijski otvor, korak po korak

Prvo prof. Albayrak bira opću anesteziju, a kod slabih pacijenata lokalnu anesteziju.

Kroz jedan ili dva mala otvora na lobanji hirurg otvara duru.
Stara, tečna krv istječe, a hirurg prostor ispire fiziološkim rastvorom.
Tanak zatvoreni dren ostaje 24-48 sati, jer studije povezuju dren s manje recidiva.

Mnogi pacijenti se nakon toga brzo osjećaju jasno bolje. Čvrsti ili pregrađeni hematomi, međutim, traže mini kraniotomiju, malo veći koštani prozor.

Embolizacija srednje meningealne arterije (MMA)

Ovdje intervencijski neuroradiolog zatvara malu arteriju koja hrani opnu hematoma. Cilj je smanjiti šansu za recidiv, ponekad uz operaciju.

Objavljene britanske smjernice iz 2023. godine, međutim, savjetuju je samo u okviru istraživanja. Te smjernice se sada preispituju.

Koliko traje operacija subduralnog hematoma trepanacijom?

U praksi prof. Albayraka obično 30-60 minuta. Priprema i buđenje traju dodatno, pa računajte ukupno na nekoliko sati.

Da li sam prestar za operaciju subduralnog hematoma?

Sama dob ne isključuje operaciju. Na primjer, drenaža kroz trepanacijski otvor kod slabih pacijenata može se uraditi u lokalnoj anesteziji. Tim prvo provjerava srce i pluća, a zatim bira anesteziju.

Lijekovi

Lijekovi za razrjeđivanje krvi i subduralni hematom

Lijekovi za razrjeđivanje krvi povećavaju rizik od subduralnog hematoma i njegovog povratka. Njihov prekid, međutim, povećava rizik od ugrušaka i moždanog udara. Zato plan uvijek odmjerava oboje, zajedno s vašim kardiologom.

Prije operacije mozga tim obično kratko pauzira lijekove za razrjeđivanje krvi. Po potrebi koriguje i zgrušavanje lijekovima ili krvnim pripravcima.

Kada se nakon operacije subduralnog hematoma ponovo smiju uzimati lijekovi za razrjeđivanje krvi?

U praksi prof. Albayraka ponovni početak obično pada između prve i četvrte sedmice nakon operacije. Ljudi s mehaničkim srčanim zaliskom često počinju ranije. Oni s visokim rizikom od recidiva, međutim, mogu čekati duže.

Trebam li prestati uzimati acetilsalicilnu kiselinu ako imam subduralni hematom?

Ne na svoju ruku. Nikada ne prekidajte niti mijenjajte lijek za razrjeđivanje krvi bez ljekara koji ga je propisao. Vaš neurohirurg i taj ljekar zatim zajedno odlučuju kada ga pauzirati.

Recidiv

Zašto se hronični subduralni hematom može vratiti

Hronični subduralni hematom se nakon drenaže često vraća. Prema iskustvu prof. Albayraka, većina recidiva javi se u prva tri mjeseca. Zato su kontrolni snimci važni i kada se osjećate dobro.

Starija dob je najjači faktor, jer smanjeni mozak ne može brzo popuniti prostor. Lijekovi za razrjeđivanje krvi, obostrani hematomi i pregrađene nakupine također povećavaju rizik.

Kako smanjiti rizik

Prof. Albayrak koristi zatvoreni dren i savjetuje dovoljno tečnosti nakon operacije. Važni su i padovi: više od jedne od četiri osobe starije od 65 godina padne svake godine. Zato pomažu dobro osvjetljenje i podloge koje ne klize.

Ako se hematom vrati, drenaža obično ponovo djeluje. Kod ponovljenih recidiva, međutim, prof. Albayrak može ukloniti opne ili s vama razmotriti MMA embolizaciju.

Koji su znaci da se subduralni hematom vratio?

Obično se vraćaju stari simptomi, poput glavobolje, zbunjenosti, slabosti ili nesigurnosti. Zato svaku takvu promjenu odmah prijavite i računajte na novi CT.

Oporavak

Oporavak nakon operacije hroničnog subduralnog hematoma

Većina pacijenata se već prvog dana osjeća bistrije, a glavobolja obično brzo slabi. Mozgu, međutim, trebaju sedmice da se vrati u normalan položaj.

Kada	Šta se obično dešava u praksi prof. Albayraka
1-2. dan	Ležanje na ravnom, dosta tečnosti; vađenje drena, zatim kontrolni CT
3-5. dan	Ustajanje, hodanje i obično otpust
2. sedmica	Pregled rane; lagane aktivnosti kod kuće
4-6. sedmica	Kontrolni snimak i većina svakodnevnih obaveza
3. mjesec	Dizanje teških tereta i sport, ako se hirurg složi

Malo tečnosti na kontrolnom snimku je normalno; tijelo je upije tokom sedmica. Fizikalna terapija pomaže starijim pacijentima da povrate snagu.

Vožnja nakon operacije

Propisi o vožnji nakon operacije mozga razlikuju se od zemlje do zemlje, pa ih u BiH ili zemlji u kojoj živite provjerite kod svog ljekara. Prof. Albayrak obično savjetuje pauzu od oko četiri sedmice, a nakon epileptičkog napada duže.

Koliko traje oporavak nakon operacije hroničnog subduralnog hematoma?

U praksi prof. Albayraka većina ljudi ide kući nakon 3-5 dana. Svakodnevne obaveze se zatim obično vrate tokom 4-6 sedmica.

Hoće li se pamćenje i govor vratiti nakon operacije?

Kod većine pacijenata zbunjenost se znatno popravi u prvim sedmicama. Dugo odgađanje liječenja, međutim, može ostaviti trajne posljedice.

Putovanje

Dolazak u Istanbul iz Bosne i Hercegovine

Hematom koji izaziva simptome treba liječiti tamo gdje jeste, a ne nakon dugog puta. Put u Istanbul odgovara planiranim situacijama, uz saglasnost vašeg ljekara.

Kada put ima smisla

Neke porodice, na primjer, žele drugo mišljenje na pregledu o tankom hematomu koji se prati. Drugi dolaze zbog recidiva ili operacije blagog, stabilnog hematoma. Pogoršanje zbunjenosti, nova slabost ili napad, nasuprot tome, traže najbližu neurohiruršku bolnicu.

Boravak i let kući

Direktni letovi iz Sarajeva do Istanbula traju otprilike dva sata. Nakon operacije pacijenti prof. Albayraka obično provedu 3-5 dana u bolnici.

Zrak koji ostane u lobanji može se na visini proširiti. Zato objavljene smjernice za putovanje avionom savjetuju oko 7 dana prije leta. Let ubrzo nakon operacije povećava i rizik od krvnih ugrušaka.

Ukupno računajte na otprilike dvije sedmice u Istanbulu, a datum povratka ostavite fleksibilnim. Datum leta potvrđuje hirurg nakon kontrolnog pregleda, kako objašnjava i dio vodiča o boravku i letovima.

Viza, osiguranje i praćenje kod kuće

Državljanima BiH s običnim pasošem viza nije potrebna do 90 dana u periodu od 180 dana. Pravila provjerite prije puta. Ako putujete s pasošem druge države, provjerite pravila za taj pasoš.

Prije puta provjerite sa svojim zavodom zdravstvenog osiguranja ili osiguravajućim društvom šta pokriva liječenje u inostranstvu. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) ne važi u Turskoj.

Ponesite kući otpusno pismo, operativni nalaz i kopije snimaka na CD-u ili DVD-u. Prije odlaska dogovorite i kontrolu kod porodičnog ljekara, neurologa ili neurohirurga u BiH, radi kontrolnog CT-a nakon 4-6 sedmica.

Više o tome piše naš vodič za neurohirurgiju u Turskoj. Pogledajte dijelove viza i pasoš, dokumenti i osiguranje i lista za provjeru prije puta.

Smije li se letjeti s hroničnim subduralnim hematomom?

Ne dok izaziva simptome: prvo je potrebno liječenje. Nakon operacije smjernice za putovanje avionom savjetuju čekanje od oko 7 dana. Ako se hematom samo prati, prije svakog leta pitajte i svog ljekara.

Vaše liječenje u Istanbulu

Od prve poruke do leta kući

Liječenje subduralnog hematoma u Istanbulu prolazi kroz četiri koraka. Svaki korak odgovara na jedno praktično pitanje za pacijenta i porodicu.

01 Upit
02 Pregled
03 Operacija
04 Oporavak

KORAK 01

Zatražite termin pregleda

Popunite obrazac na ovoj stranici, pišite na WhatsApp ili pozovite +90 532 308 9772. Dovoljna je kratka poruka: simptomi, dob, lijekovi za razrjeđivanje krvi, država i datumi.

Članovi porodice mogu pisati i u ime roditelja. Tim zatim s vama dogovara datum pregleda.

KORAK 02

Pregled i CT u Istanbulu

Prof. Albayrak u svojoj klinici u četvrti Teşvikiye provjerava snagu, govor, ravnotežu i mišljenje. Zatim s vama prolazi kroz snimke i po potrebi traži novi CT. Na kraju zajedno birate između praćenja i operacije.

Šta treba ponijeti na pregled?

Ponesite ranije CT ili MR snimke na disku ili USB-u, zajedno s nalazima. Ponesite i potpun spisak lijekova, posebno lijekova za razrjeđivanje krvi i vrijeme posljednje doze.

KORAK 03

Operacija i boravak u bolnici

Ako je operacija potrebna, obavlja se u jednoj od bolnica u Istanbulu; u kojoj tačno, saznat ćete na pregledu. Tada saznajete i koliko će boravak u bolnici vjerovatno trajati.

KORAK 04

Oporavak, kontrolni snimak i let kući

Kada se dren izvadi, a kontrolni CT izgleda dobro, pacijent napušta bolnicu. Odmor se zatim nastavlja u obližnjem hotelu, uz pratioca. Prije leta hirurg potvrđuje da možete letjeti.

Kod kuće hitno potražite pomoć ako primijetite neki od ovih znakova:

pojačanu glavobolju, povraćanje ili sve veću pospanost;
novu slabost, utrnulost ili otežan govor;
zbunjenost ili povratak starih simptoma;
epileptički napad, povišenu temperaturu ili curenje tečnosti iz rane.

Vaš hirurg

Vaš hirurg za subduralni hematom u Istanbulu

Prof. dr. Serdar Baki Albayrak

Neurohirurg · profesor neurohirurgije

Prof. Albayrak hronični subduralni hematom liječi uglavnom drenažom kroz trepanacijski otvor i zatvorenim drenom. Kod pregrađenih nakupina ili onih koje se vraćaju koristi mini kraniotomiju. Pauzu lijekova za razrjeđivanje krvi planira zajedno s vašim kardiologom.

Njegovo iskustvo obuhvata operacije povreda glave i krvarenja unutar lobanje. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Marmara (1998), a specijalizaciju iz neurohirurgije završio je na Univerzitetu u Istanbulu (2004).

Usavršavao se na Univerzitetu u Helsinkiju (2006-2007) i na Harvard Medical School, Brigham and Women's Hospital (2007-2008). Ima certifikate ECFMG i EANS. Konsultacija se održava na engleskom ili turskom jeziku, pa prevodioca dogovorite unaprijed.

27+godina

5.000+operacija

64zemlje

33publikacije

Podaci iz profesionalnog profila prof. Albayraka, septembar 2026. Potpun spisak publikacija.

Zakažite pregled

Česta pitanja

Najčešća pitanja o hroničnom subduralnom hematomu

Da li je hronični subduralni hematom opasan?

Može biti, ako nastavi rasti. Veliki neliječeni hematom tada može pritisnuti moždano stablo i ugroziti život. Uz pravovremeno liječenje, međutim, većina ljudi se dobro oporavi.

Može li se hronični subduralni hematom spriječiti?

Ne uvijek, ali manje padova i udaraca u glavu smanjuje rizik. Pomažu i sigurnosni pojas i kaciga tamo gdje su potrebni. Lijekove za razrjeđivanje krvi također redovno provjeravajte s ljekarom.

Koliko košta operacija hroničnog subduralnog hematoma u Turskoj?

Cijena zavisi od metode, broja noći u bolnici i eventualnih ponovljenih snimanja. Računaju se i noći u hotelu za vas i pratioca. Zato cijenu svog plana pitajte na pregledu, prije nego što odlučite.

Naučne publikacije prof. Albayraka

Nijedan rad prof. Albayraka ne istražuje hronični subduralni hematom kod starijih osoba. Najbliži opisuje spontani subduralni hematom kod djeteta s dugotrajnom glavoboljom. Druga dva bave se zatvorenom povredom glave, najčešćim povodom subduralnog krvarenja.

Linkovi vode na PubMed ili stranicu izdavača (na engleskom). Potpun spisak od 33 publikacije nalazi se na njegovom profilu.

Rare Cause of Persistent Headache in a Child: Spontaneous Idiopathic Subdural HematomaSinir Sistemi Cerrahisi Dergisi, 2009 · koautor
Persistent bilateral amaurosis in a child caused by damage to the calcarine cortex and the claustrum in contralateral hemispheres after a closed head injuryThe Journal of Trauma, 2008 · prvi autor
Effect of magnesium, MK-801 and combination of magnesium and MK-801 on blood-brain barrier permeability and brain edema after experimental traumatic diffuse brain injuryNeurological Research, 2009 · koautor

Službene informacije (dijelom na engleskom)

MedlinePlus, US National Library of Medicine. Chronic subdural hematoma.
National Institute of Neurological Disorders and Stroke. Arachnoid Cysts.
MedlinePlus. Brain surgery.
MedlinePlus. Taking warfarin.
National Institute on Aging. Falls and Fractures in Older Adults: Causes and Prevention.
NHS. Subdural haematoma.
National Institute for Health and Care Excellence (NICE). Head injury: assessment and early management (NG232).
NICE. Middle meningeal artery embolisation for chronic subdural haematomas (HTG706).
UK Civil Aviation Authority. Surgical conditions: guidance for health professionals.
US Centers for Disease Control and Prevention. Medical tourism.
Ministarstvo vanjskih poslova Republike Turske. Visa information for foreigners.

Ova stranica pruža opće medicinske informacije i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Za dijagnozu i odluku o liječenju potreban je lični pregled kod vašeg ljekara. Pravila putovanja i vožnje se mijenjaju, pa prije puta provjerite navedene službene stranice.

Posljednje ažuriranje: 14. oktobar 2026. Urednik stranice: klinika prof. dr. Serdara Bakija Albayraka, [email protected].

Planirajte pregled zbog subduralnog hematoma u Istanbulu

Zakažite pregled kod prof. dr. Serdara Bakija Albayraka. Tim će vam zatim pomoći da isplanirate posjetu, snimanja i boravak.