Plaćene online konsultacije dostupne su uz prethodno zakazivanje. Za zakazivanje nam pišite putem Whatsapp.
Šta je operacija moyamoya bolesti?
Operacija moyamoya bolesti, koja se zove i revaskularizacija, daje mozgu novi put za krv. Hirurg dovodi arteriju ili živo tkivo s vlasišta na površinu mozga. Tako krv može stići do područja koja sužene arterije više ne snabdijevaju dobro.
Kod moyamoya bolesti krajevi unutrašnjih karotidnih arterija godinama se sužavaju. Mozak tada stvara mrežu sitnih, krhkih krvnih sudova koja na angiografiji liči na oblačić dima. Upravo to na japanskom znači „moyamoya“, a kod nas se naziv često piše i „moja moja“ bolest.
Prema objavljenim podacima, operacija je najdjelotvornije poznato liječenje i smanjuje rizik od novih moždanih udara. Bez operacije, međutim, većina ljudi doživi ponovljene moždane udare. Zato je pravo pitanje obično kada i kako operisati, a ne da li operisati.
Na prvi pogled
- Šta je toPolagano sužavanje glavnih arterija mozga
- Tipični znakoviKratka slabost jedne strane, glavobolja, epileptični napadi, krvarenje
- Ključne pretrageMagnetna rezonanca, kateterska angiografija, snimak protoka krvi
- LijekoviSmanjuju rizik od moždanog udara, ali ne mogu otvoriti arterije
- Glavna operacijaDirektni STA-MCA bajpas, indirektne metode ili oboje
- Boravak u bolniciOko sedmicu dana, uključujući 1-2 dana na intenzivnoj njezi
Gdje ste u svojoj odluci?
Izaberite red koji najviše liči na vas. Svaki zatim otvara odgovarajući dio ovog vodiča.
- 01Moje dijete ima kratke epizode slabosti ruke ili nogeKako se moyamoya bolest pokazuje kod djece i odraslih
- 02Snimak je pokazao moyamoya bolest i trebam potpunu slikuAngiografija, mape protoka krvi i Suzukijevi stadiji
- 03Da li mi operacija zaista treba?Kome koristi i zašto stentovi ne pomažu
- 04Direktni bajpas, indirektni bajpas ili oboje?Tri hirurška puta jedan uz drugi
- 05Želim znati kako izgleda oporavakIntenzivna njega, novi krvni sudovi i kontrolne angiografije
- 06Planiram operaciju iz BiH ili iz dijasporeDužina boravka, let i druga strana
Simptomi moyamoya bolesti kod djece i odraslih
Simptomi dolaze od dva problema: premalo krvi koja stiže do mozga ili krvarenje iz krhkih pomoćnih krvnih sudova. Prema objavljenim podacima, bolest obično počinje oko pete godine ili u tridesetim i četrdesetim godinama.
Kratke epizode slabosti jedne strane tijela
Kod većine djece ova tegoba dolazi prva. Ruka ili noga oslabi na nekoliko minuta, a zatim se oporavi. Ljekari ove epizode zovu prolazni ishemijski napadi (TIA), odnosno „mali moždani udari“.
Često ih izazovu plač, duvanje u vruću hranu, sviranje duvačkih instrumenata ili jako trčanje. Brzo disanje snižava ugljen-dioksid u krvi, a arterije mozga se kao odgovor stežu.
Nagla jaka glavobolja zbog krvarenja u mozgu
Kod odraslih je prvi znak često krvarenje. Nakon godina opterećenja tanki pomoćni krvni sudovi duboko u mozgu mogu puknuti. Zato nagla, vrlo jaka glavobolja, povraćanje ili zbunjenost traže hitnu pomoć.
Epileptični napadi i glavobolje
Moždano tkivo kojem nedostaje krvi može izazvati i epileptične napade. Osim toga, mnogi ljudi s moyamoya bolešću žive s ponavljanim glavoboljama. Za napade koji se nastavljaju i nakon liječenja pogledajte naš vodič o hirurgiji epilepsije.
Lošije ocjene u školi ili problemi s pamćenjem
Ovaj tihi znak, međutim, često prođe neprimijećeno. Mozak koji mjesecima radi s premalo krvi može usporiti pažnju i učenje. Kod odraslih se može pokazati kao zaboravnost ili promjena ličnosti.
Kako se razlikuju djeca i odrasli
| Osobina | Djeca | Odrasli |
|---|---|---|
| Glavni problem | Premalo krvi (ishemija) | Krvarenje, a kod otprilike polovine ishemija |
| Prvi znak | Kratka slabost ruke ili noge, epileptični napadi | Nagla jaka glavobolja, zbunjenost |
| Česti okidači | Plač, duvanje, temperatura, dehidracija | Visok krvni pritisak, naprezanje |
| Tihi znak | Lošije ocjene u školi, slaba pažnja | Zaboravnost, promjena ličnosti |
| Brzina | Često brza; druga strana slijedi u roku od nekoliko godina | Sporija, ali rizik od krvarenja ostaje visok |
Pitanja u ovoj fazi
Da li je moyamoya bolest nasljedna?
Djelimično. Prema objavljenim podacima, neki slučajevi se javljaju u porodicama, a promjena gena RNF213 ima ulogu, uglavnom kod ljudi istočnoazijskog porijekla. Ipak, većina nosilaca nikada ne razvije bolest.
Koja je razlika između moyamoya bolesti i moyamoya sindroma?
Na angiografiji oboje izgledaju isto. Izraz „sindrom“ koristi se kada iza suženja stoji drugo stanje, na primjer anemija srpastih ćelija, neurofibromatoza tipa 1, Downov sindrom ili ranije zračenje glave. Tada plan liječi i to stanje.
Kada se zbog moyamoya bolesti javiti ljekaru
Svaki kratki napad pokazuje da je dijelu mozga nedostajalo krvi. Zato i jedna epizoda zaslužuje snimanje, a neki znakovi traže hitnu pomoć odmah.
Zakažite pregled kod specijaliste ako primijetite:
- Epizode slabosti ruke ili noge koje prođu za nekoliko minuta
- Slabost nakon plača, duvanja ili jakog napora
- Nove glavobolje uz lošije ocjene u školi
- Moyamoya bolest na snimku, čak i bez simptoma
Odmah pozovite hitnu pomoć (u BiH 124, u EU 112) kod:
- Nagle slabosti ili utrnulosti jedne strane tijela, čak i kratkotrajne
- Nejasnog govora ili teškoća s razumijevanjem riječi
- Najjače glavobolje u životu, uz povraćanje
- Prvog epileptičnog napada, naglog gubitka vida ili nesvjestice
Prema objavljenim smjernicama, ovi znakovi znače hitno stanje moždanog udara. Nikada ne čekajte da vidite hoće li se epizoda slabosti vratiti, jer svaki napad može ostaviti trajno oštećenje.
Kako ljekari potvrđuju moyamoya bolest
Moyamoya bolest potvrđuje snimanje krvnih sudova, jer se sami simptomi preklapaju s mnogim stanjima. Zatim snimak protoka krvi pokazuje koliko je operacija hitna.
- Magnetna rezonanca mozga: pokazuje stare tihe moždane udare i ranija krvarenja
- MR angiografija: pokazuje sužene arterije i mrežu nalik na dim
- Kateterska angiografija (DSA): zlatni standard; mapira pomoćne krvne sudove i arterije vlasišta za operaciju
- Snimak perfuzije: perfuzijska magnetna rezonanca, SPECT ili PET bojom označavaju područja koja dobijaju premalo krvi
Angiografija zato služi i kao hirurgova mapa. Ona pokazuje koja arterija vlasišta može nositi krv i gdje je mozgu najpotrebnija.
Šta znače Suzukijevi stadiji
Ljekari angiografiju ocjenjuju u šest Suzukijevih stadija. U stadiju 1, na primjer, krajevi karotidnih arterija se blago sužavaju.
Do stadija 3 mreža nalik na dim dostiže vrhunac, a simptomi se često pojave. U stadiju 6 unutrašnja karotidna arterija se potpuno zatvori, a mozak živi od krvi iz arterija vlasišta.
Ipak, sam stadij ne određuje datum operacije. Dijete u stadiju 3 s čestim napadima može trebati operaciju prije nego odrasla osoba u stadiju 5.
Može li se moyamoya bolest pogrešno dijagnosticirati?
Može. Otvrdnuće arterija (ateroskleroza) može suziti iste krvne sudove, a kratki napadi mogu ličiti na migrenu ili epileptične napade. Zato kateterska angiografija i pregled faktora rizika pomažu u potvrdi dijagnoze.
Može li moyamoya bolest zahvatiti samo jednu stranu?
Može početi na jednoj strani. Kod djece, međutim, druga strana često slijedi u roku od nekoliko godina. Zato ljekari zdravu stranu provjeravaju MR angiografijom svake godine.
Kome treba operacija moyamoya bolesti?
Operacija odgovara ljudima sa simptomima ili s područjima mozga kojima, prema snimku perfuzije, nedostaje krvi. Bez toga neko vrijeme može biti dovoljno pažljivo praćenje.
| Situacija | Šta pokazuju snimci | Opći pristup |
|---|---|---|
| Bez simptoma | Normalan protok krvi | Praćenje snimcima otprilike svakih šest mjeseci |
| Kratki napadi ili raniji moždani udar | Slab protok krvi na jednoj ili obje strane | Operacija revaskularizacije, planirana bez dugog odlaganja |
| Dijete sa simptomima | Bilo koje područje slabog protoka | Operacija uskoro, jer svaki napad može uticati na učenje |
| Odrasla osoba nakon krvarenja | Krhki pomoćni krvni sudovi pod opterećenjem | Bajpas koji rasterećuje te krvne sudove, nakon oporavka od krvarenja |
Zašto lijekovi i stentovi nisu dovoljni
Nijedan lijek ne otvara sužene arterije niti zaustavlja bolest. Antiagregacijski lijek može smanjiti rizik od ugruška, ali nakon krvarenja o njemu pažljivo odlučuje ljekar. Dovoljno tečnosti i stabilan krvni pritisak pomažu i prije i poslije operacije.
Stentovi i baloni djeluju kod otvrdnutih arterija, ali moyamoya bolest je drugačija. Ovdje se unutrašnji zid arterije zadebljava, pa se prošireni dio često ponovo suzi u roku od nekoliko mjeseci. Osim toga, kateter može oštetiti krhke pomoćne krvne sudove.
Može li se moyamoya bolest izliječiti?
Nijedno liječenje ne poništava samo suženje. Ipak, operacija mozgu daje nov i trajan dotok krvi. Zato mnogi ljudi više nemaju napade i vraćaju se u školu ili na posao.
Da li mom djetetu s moyamoya bolešću treba operacija?
Dijete s napadima ili s područjem slabog protoka na snimku perfuzije obično treba operaciju, jer bolest kod djece često brzo napreduje. S druge strane, dijete bez simptoma i s dobrim protokom krvi može ostati pod pažljivim praćenjem.
Direktni, indirektni ili kombinovani bajpas: mogućnosti operacije
Hirurzi koriste dva glavna puta za dovod nove krvi. Direktni bajpas djeluje odmah, a kod indirektnih metoda novi krvni sudovi rastu nekoliko mjeseci.
| Metoda | Šta hirurg radi | Kada se protok krvi popravi | Često odgovara |
|---|---|---|---|
| Direktni bajpas (STA-MCA) | Šije arteriju vlasišta za arteriju mozga široku oko 1 mm | Odmah, već na operacionom stolu | Odraslima i svima kojima krv treba brzo |
| Indirektne metode (EDAS, EMS) | Polaže arteriju vlasišta ili sljepoočni mišić na površinu mozga | Tokom otprilike 3-6 mjeseci | Djeci, čije su arterije pretanke za šivanje |
| Kombinovana metoda | Direktni šav i indirektno tkivo u jednoj operaciji | Odmah, a zatim još više tokom mjeseci | Široka područja slabog protoka |
Direktni bajpas: STA-MCA
Površna sljepoočna arterija (STA) prolazi ispod kože sljepoočnice. Kod direktnog bajpasa hirurg je spaja s ogrankom srednje moždane arterije (MCA) na površini mozga. Za ovaj šav potrebni su snažan mikroskop i konci tanji od vlasi.
Tako krv počinje teći u mozak već tokom same operacije.
Indirektne metode: EDAS i EMS
Kod EDAS-a hirurg oslobađa arteriju vlasišta i polaže je na mozak. Kod EMS-a na površini mozga umjesto nje leži sljepoočni mišić. U narednim mjesecima iz tog tkiva u mozak urastaju novi krvni sudovi.
Dječiji mozak još dobro stvara nove krvne sudove, pa indirektne metode često odgovaraju djeci. Zato mnogi centri za djecu biraju indirektnu operaciju, a za odrasle kombinovanu.
Šta je bolje, direktni ili indirektni bajpas?
Nijedan ne odgovara svima: direktni bajpas djeluje odmah, ali traži arteriju dovoljno široku za šav. Indirektne metode su, nasuprot tome, jednostavnije i dobro odgovaraju djeci, ali im trebaju mjeseci da djeluju. Zato izbor vode angiografija i vaše godine.
Da li se obje strane operišu u isto vrijeme?
Ne. Prvo se operiše strana sa slabijim protokom krvi. Druga strana zatim slijedi u posebnoj operaciji, obično nekoliko mjeseci kasnije.
Kako izgleda operacija moyamoya bajpasa
Prof. Albayrak izvodi revaskularizaciju pod mikroskopom, uz praćenje rada mozga tokom operacije. Plan slijedi mapu angiografije iz vaših pretraga.
Koraci operacije
- Prvo spavate u općoj anesteziji, a tim drži krvni pritisak i ugljen-dioksid stabilnim.
- Zatim hirurg pronalazi arteriju vlasišta ispred uha i oslobađa je cijelom dužinom.
- Potom se iznad područja slabog protoka otvara mali prozor na lobanji.
- Nakon toga hirurg pod mikroskopom šije arteriju vlasišta za arteriju mozga, polaže tkivo na mozak ili radi oboje.
- Na kraju se kost vraća s otvorom koji štiti nove krvne sudove, a koža se zatvara u slojevima.
Praćenje mozga tokom operacije
Tokom cijele operacije tim prati protok krvi i električnu aktivnost mozga. Tako se svaki znak opterećenja pokaže rano, dok hirurg još može reagovati. Stabilan krvni pritisak tokom anestezije također čuva krhke krvne sudove.
Koliko traje operacija moyamoya bolesti?
Jednostrani direktni bajpas obično traje četiri do šest sati. Najviše vremena odlazi na šivanje arterije od 1 mm pod mikroskopom. Indirektne metode traju nešto kraće.
Da li će ožiljak biti vidljiv?
Rez prati arteriju vlasišta iznad i ispred uha. Zato obično leži u kosi, a kosa ga prekrije kada ponovo izraste.
Da li je operacija moyamoya bolesti opasna? Rizici
Svaka operacija mozga nosi rizik, a moyamoya bolest tome dodaje krhke krvne sudove. Ipak, život s neliječenom moyamoya bolešću često nosi veći rizik.
- Moždani udar oko vremena operacije: mozgu već nedostaje krvi, pa ga promjene krvnog pritiska ili disanja mogu dodatno ugroziti
- Krvarenje: iz novog spoja ili iz krhkih krvnih sudova
- Hiperperfuzija: nagli priliv krvi u područje koje je dugo gladovalo može izazvati glavobolju, kratku slabost ili, rijetko, krvarenje
- Epileptični napadi: uglavnom u prvim danima i obično kratkotrajni
- Problemi s ranom: sporo zarastanje vlasišta duž reza
- Zatvaranje bajpasa: indirektni krvni sudovi tada ipak mogu preuzeti ulogu
Zato su dani nakon operacije usmjereni na stabilan krvni pritisak, dovoljno tečnosti i mirno disanje.
Kolika je uspješnost operacije moyamoya bolesti?
Jedna brojka ne odgovara svima, jer rezultati zavise od godina, ranijih moždanih udara i stadija bolesti. Prema objavljenim podacima, operacija općenito smanjuje rizik od budućih moždanih udara, a neki ljudi više uopće nemaju napade. Zato pitajte šta možete očekivati u svom slučaju.
Koliko traje oporavak nakon operacije moyamoya bolesti
Većina ljudi provede jedan do dva dana na intenzivnoj njezi i napusti bolnicu za otprilike sedmicu dana. Puna korist od indirektnih metoda, međutim, gradi se tri do šest mjeseci.
Uobičajen tok oporavka
| Kada | Šta se obično dešava | Na šta paziti |
|---|---|---|
| Dani 1-2 | Intenzivna njega; tečnost infuzijom, pažljiva kontrola krvnog pritiska | Nova slabost, promjena govora, epileptični napadi |
| Dani 3-7 | Hodanje po odjelu, zatim otpust | Glavobolja, otok rane |
| Sedmice 2-4 | Lagan svakodnevni život; dosta tečnosti | Dehidracija, temperatura |
| 3. mjesec | Kontrolna angiografija | Koliko dobro rastu novi krvni sudovi |
| 6. mjesec | Druga angiografija; može slijediti druga strana | Novi napadi |
Svakodnevni život s moyamoya bolešću
Tri pravila pomažu prije i poslije operacije: pijte dovoljno, izbjegavajte ubrzano disanje i održavajte stabilan krvni pritisak. Zato roditelji nastoje ograničiti duge napade plača i igre poput naduvavanja balona. Nakon oporavka obično odgovaraju mirne aktivnosti, kao što su hodanje, plivanje i vožnja bicikla.
Prije svakog zahvata recite anesteziologu ili stomatologu da imate moyamoya bolest i nosite karticu s nazivom bolesti. Trudnoća je moguća, ali je planirajte s neurohirurgom i ginekologom.
Kada novi krvni sudovi počinju raditi?
Nakon direktnog bajpasa krv teče odmah. Nakon indirektnih metoda novim krvnim sudovima treba otprilike tri do šest mjeseci da izrastu. Zato rizik od napada ne pada odmah na nulu, a savjeti o tečnosti i krvnom pritisku u tom periodu ostaju strogi.
Da li glavobolje prolaze nakon operacije moyamoya bolesti?
Glavobolje zbog slabog protoka krvi često popuste kada novi krvni sudovi prorade. Neke glavobolje nalik na migrenu ipak se mogu nastaviti, a obično ih kontrolišu lijekovi. Nagla, vrlo jaka nova glavobolja i dalje traži hitnu pomoć.
Dolazak u Istanbul iz Bosne i Hercegovine
Operacija moyamoya bolesti obično se obavlja na planirani datum, pa se dobro uklapa u unaprijed dogovoreno putovanje. Ipak, datum povratka ostavite fleksibilnim, jer ga određuju oporavak i pravila za let.
Koliko ostati u Istanbulu
Prvo računajte na pregled, eventualnu novu angiografiju i operaciju. Zatim dodajte oko sedmicu dana u bolnici i najmanje još sedmicu u blizini. Ukupno mnogi planovi za jednu stranu iznose otprilike dvije do tri sedmice.
Kada možete letjeti kući
Direktni letovi iz Sarajeva do Istanbula traju otprilike dva sata. Smjernice vazduhoplovne medicine nakon operacije mozga savjetuju oko 7 dana bez leta, jer se zrak zaostao u lobanji na visini širi. Konačan datum leta određuje hirurg nakon kontrolnog pregleda.
Kod moyamoya bolesti tokom leta je važno izbjeći i dehidraciju, pa često pijte vodu. Prema objavljenim podacima, let ubrzo nakon operacije povećava i rizik od krvnih ugrušaka.
Druga strana i praćenje kod kuće
Ako obje strane trebaju operaciju, planirajte drugi dolazak nekoliko mjeseci kasnije. Prije odlaska uzmite otpusno pismo, izvještaj o operaciji i kopije snimaka na CD-u ili DVD-u. Kod kuće praćenje nastavljaju vaš porodični ljekar i neurolog.
Kontrolne angiografije nakon tri i šest mjeseci dogovorite s ljekarom u BiH ili u zemlji u kojoj živite, ili ih planirajte u Istanbulu. Državljanima BiH s običnim pasošem viza nije potrebna do 90 dana u periodu od 180 dana. Pravila provjerite prije puta.
Ako putujete s pasošem druge države, provjerite pravila za taj pasoš. Prije puta provjerite sa svojim zavodom zdravstvenog osiguranja ili osiguravajućim društvom šta pokriva liječenje u inostranstvu. Evropska kartica zdravstvenog osiguranja (EHIC) ne važi u Turskoj.
Više o vizi, dokumentima, boravku i letu i pripremi za put nudi naš vodič o neurohirurgiji u Turskoj.
Vaše liječenje u Istanbulu
Od prve poruke do povratka kući
Liječenje u Istanbulu prolazi kroz četiri jasna koraka. Svaki odgovara na jedno praktično pitanje o vašem putovanju.
KORAK 01
Zakažite pregled
Koristite obrazac na ovoj stranici, pišite na WhatsApp ili nazovite +90 532 308 9772. Zatim navedite dijagnozu, državu i datume putovanja. Možete pisati na bosanskom, engleskom ili turskom jeziku.
KORAK 02
Pregled i pretrage u Istanbulu
Prvo prof. Albayrak pregleda vas ili vaše dijete u svojoj klinici u Teşvikiye. Zatim s vama prolazi kroz angiografiju i snimke protoka krvi, a nove pretrage mogu uslijediti u Istanbulu.
Nakon toga objašnjava da li vam odgovara praćenje ili operacija i koja metoda. Vrijedi postaviti ova pitanja:
- Koja strana treba operaciju prva i zašto?
- Da li biste izabrali direktnu, indirektnu ili kombinovanu metodu?
- Kada bi slijedila druga strana?
Šta da ponesem na pregled?
Ponesite snimke magnetne rezonance i angiografije na CD-u ili USB-u, s pisanim nalazima. Ponesite i snimak perfuzije ako ga imate, spisak lijekova i bilješke o ranijim napadima.
KORAK 03
Operacija i boravak u bolnici
Ako izaberete operaciju, ona se obavlja u jednoj od bolnica u Istanbulu s neurohirurškom intenzivnom njegom. U kojoj tačno i koliko ćete vjerovatno ostati, saznat ćete na pregledu. Roditelj ili pratilac obično može ostati uz pacijenta.
KORAK 04
Oporavak, dozvola za let i praćenje
Nakon otpusta odmarate se u hotelu u blizini, pijete dosta tečnosti i svaki dan malo hodate. Prije leta hirurg zatim pregleda ranu i potvrđuje da možete letjeti.
Kod kuće hitno potražite pomoć kod nove slabosti, problema s govorom, epileptičnog napada ili jake glavobolje.
Kada se moje dijete može vratiti u školu?
Mnoga djeca se vrate u školu za nekoliko sedmica. Kontaktni sportovi i jak napor, međutim, čekaju duže, pa datum određuje hirurg nakon kontrolnih snimaka.
Vaš hirurg za moyamoya bolest u Istanbulu
Prof. dr. Serdar Baki Albayrak
Neurohirurg · redovni profesor neurohirurgije
Operacija moyamoya bolesti spaja arterije široke oko 1 mm, pa je mikrohirurška vještina presudna. Prof. Albayrak u svaki plan unosi iskustvo iz mikrohirurgije krvnih sudova mozga, uz praćenje rada mozga tokom operacije.
Prof. Albayrak je profesor neurohirurgije u Istanbulu. Diplomirao je na Medicinskom fakultetu Univerziteta Marmara (1998), a specijalizaciju iz neurohirurgije završio je na Univerzitetu u Istanbulu (2004). Klinička usavršavanja prošao je na Univerzitetu u Helsinkiju (2006-2007) i na Harvard Medical School, Brigham and Women's Hospital (2007-2008).
Ima certifikate ECFMG i EANS. Konsultacija se održava na engleskom ili turskom jeziku, pa prevodioca dogovorite unaprijed. Operacija se obavlja u jednoj od bolnica u Istanbulu; u kojoj tačno, saznat ćete na pregledu.
27+godina
5.000+operacija
64zemlje
33publikacije
Podaci iz profesionalnog profila prof. Albayraka, septembar 2026. Pogledajte potpunu listu publikacija.
Zakažite pregledNajčešća pitanja o operaciji moyamoya bolesti
Da li je moyamoya bolest smrtonosna?
Neliječena moyamoya bolest nosi stvaran rizik od onesposobljavajućih moždanih udara i krvarenja u mozgu. Uz pravovremenu operaciju taj rizik se, međutim, znatno smanjuje. Zato se većina ljudi liječenih na vrijeme vraća u školu ili na posao.
Može li moyamoya bolest ličiti na aneurizmu ili AVM?
Sva tri stanja mogu izazvati krvarenje u mozgu, ali se na angiografiji razlikuju. O druga dva pročitajte u našim vodičima o aneurizmi mozga i arteriovenskoj malformaciji (AVM). I kavernom može krvariti, ali ne sužava arterije.
Mogu li djeca imati operaciju moyamoya bolesti?
Mogu, a djeca se nakon operacije često dobro oporave. Indirektne metode odgovaraju njihovim tankim arterijama, a njihov mozak lako stvara nove krvne sudove. Za druga stanja kod djece pogledajte naš vodič o dječijoj neurohirurgiji.
Koliko košta operacija moyamoya bolesti u Turskoj?
Cijena zavisi od metode, jedne ili obje strane, angiografija i boravka na intenzivnoj njezi. Na primjer, jednostrana indirektna operacija košta manje od kombinovanog bajpasa na obje strane. Zato cijenu svog plana tražite na pregledu, a pogledajte i naš vodič o troškovima.
Naučne publikacije prof. Albayraka
Prof. Albayrak nema rad posvećen samoj moyamoya bolesti. Ova tri pregledna rada, čiji je koautor, bave se mikrohirurgijom aneurizmi srednje moždane arterije, iste arterije na koju se spaja direktni STA-MCA bajpas. Linkovi vode na PubMed (na engleskom), a njegov profil navodi sve 33 publikacije.
- Microneurosurgical management of distal middle cerebral artery aneurysms
- Microneurosurgical management of middle cerebral artery bifurcation aneurysms
- Microneurosurgical management of proximal middle cerebral artery aneurysms
Službene informacije (dijelom na engleskom)
- National Institute of Neurological Disorders and Stroke. Moyamoya Disease.
- MedlinePlus Genetics, US National Library of Medicine. Moyamoya disease.
- NHS. Symptoms of a stroke.
- NHS. Transient ischaemic attack (TIA).
- NHS. Sickle cell disease.
- NHS. DVT (deep vein thrombosis).
- UK Civil Aviation Authority. Surgical conditions: guidance for health professionals.
- US Centers for Disease Control and Prevention. Medical tourism.
- Republic of Türkiye Ministry of Foreign Affairs. Visa Information for Foreigners.
Ovaj vodič pruža opće medicinske informacije i ne zamjenjuje pregled kod ljekara. Dijagnoza i odluka o liječenju zahtijevaju lični pregled kod vašeg ljekara.
Posljednje ažuriranje: 14. oktobar 2026. Urednik stranice: klinika prof. dr. Serdara Bakija Albayraka, [email protected].
Planirajte pregled zbog moyamoya bolesti u Istanbulu
Zakažite pregled kod prof. dr. Serdara Bakija Albayraka. Tim vam zatim pomaže da isplanirate datume posjete.
Zakažite pregledTelefon i WhatsApp: +90 532 308 9772